Autori ispitivanja, W. A. Robbins i njeni suradnici sa Sveučilišta u Kaliforniji, navode da nedostaju podaci o utjecaju prehrane na mušku plodnost. Prehrambene navike i osnovne hranjive tvari potrebne prije i za vrijeme začeća te tijekom trudnoće dobro su poznate, no to nije slučaj za prehrambene navike očeva. Padaci su osobito ograničeni za muškarce sa zapadnjačkim prehrambenim navikama.

Autori su u ispitivanje uključili 120 zdravih muškaraca u dobi od 21 do 35 godina koji su se hranili na zapadnjački način, od kojih su trojica sudjelovala u pilot ispitivanju. Preostalih 117 ispitanika randomizirano je u kontrolnu skupinu (n=58) i skupinu koja je dobivala orahe kao dodatak prehrani (n=59) u trajanju od 12 tjedana.

Autori su isključili ispitanike s poznatim alergijama na hranu, reproduktivnim poremećajima u anamnezi ili vazektomijom, pušače ili one koji su uzimali antioksidante kao dodatke prehrani, lijekove za kronične bolesti ili nedozvoljene supstance.

Nakon perioda praćenja pokazalo se da su vitalnost sperme (razlika nakon 12 tjedana, 5,5% ± 10,0% vs 0,51% ± 7,4%, orasi vs. kontrola; P = ,003), pokretljivost (razlika nakon 12 tjedana, 5,7% ± 13,4% vs 0,53% ± 10,4, orasi vs. kontrola; P = ,009), i morfologija (normalni oblici: razlika nakon 12 tjedana, 1,1% ± 2,7% vs 0,1 ± 2,3, orasi vs. kontrola; P = ,03) značajno poboljšani u skupini s dodatkom oraha u prehrani u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Primijećeno je i djelovanje na serumske razine omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje su u skupini s dodatkom oraha nakon 12 tjedana bile znatno poboljšane (P = ,0007 i P= ,0004; omega-3 i omega-6), dok razlike u razinama masnih kiselina sperme nisu zabilježene.

Prevalencija disomije spolnog kromosoma i nedostatak spolnog kromosoma u spermi bila je značajno manja u skupini s dodatkom oraha u prehrani nakon 12 tjedana (P= ,002 i P= ,01; disomija i nedostatak spolnog kromosoma). Razne alfa-linolenske kiseline u spermi bile su u inverznoj korelaciji s udjelom nedostatka spolnog kromosoma u spermi (Spearmanov koeficijent korelacije: -0,41; P= ,002).

Na početku ispitivanja nisu zabilježene razlike između ispitivanih skupina, osim nešto niže razine folikulostimulirajućeg hormona (FSH) u grupi s dodatkom oraha u prehrani (P= ,04). Limitacija ispitivanja bila je mogućnost prikupljanja uzoraka krvi samo tijekom dana, što je onemogućilo ocjenu učinka dnevnih varijacija u razinama spolnih hormona.

Poboljšava li se kvaliteta sperme nakon uzimanja oraha i kod neplodnih muškaraca?

Autori ispitivanja napominju da se navedeni rezultati ne mogu primijeniti na neplodne muškarce bez daljnjih istraživanja.

Stručnjaci koji se bave muškom neplodnošću ističu da dodavanje oraha u prehranu može biti korisna strategija za neke muškarce s problemima neplodnosti. Kod mnogih muškaraca sa smanjenom pokretljivošću, smanjenom vitalnošću i morfološkim promjenama sperme radi se o kompleksnijoj, multifaktorijalnoj problematici i samo a intervencijom u prehrani neće doći do izlječenja. Ako dodatna istraživanja pokažu pozitivne rezultate barem kod jedne podskupine neplodnih muškaraca bit će to veliki pomak naprijed.