U studiju je uključeno 6349 žena od 65 godina i starijih, koje su iznosile podatke o migreni. Žene su klasificirane u četiri skupine: bez migrene, migrena s aurom, migrena bez aure i žene s migrenom u anamnezi ali godinu dana i više prije uključivanja u istraživanje.

Tijekom perioda praćenja napravljena je procjena kognitivnih sposobnosti. Kognitivni testovi su provođeni u dvogodišnjim intervalima do tri puta pomoću metode telefonskog intervjua za kognitivni status, trenutnim i odgođenim testom pamćenja (Boston memory test), odgođenim telefonskim intervjuom za kognitivni status 10 riječi na popisu i neki drugi testovi koji su svi zajedno kombinirani i prikazani kao ukupni kognitivni rezultat. Test verbalne memorije je kombiniran kako bi se napravio sistem bodovanja verbalne memorije.

Od svih ispitivanih žena, 853 (13.4%) je izvijestilo o migreni s aurom, 248 (29.1%) o migreni bez aure i 410 (48.1%) o migreni u anamnezi.

Nakon otprilike tri i pol godine praćenja, žene s migrenom kojoj prethodi aura, žene s migrenom koje nisu imale auru i žene koje su u prošlosti imale migrenu nisu pokazivale nikakva smanjenja kognitivnih funkcija u odnosu na žene koje nisu imale migrenu. U usporedbi sa ženama koje nisu imale migrenu, relativni rizik za ukupni skor je iznosio 0.77 (95% granice pouzdanosti 0.46 do 1.28) za žene s migrenom bez aure i 1, 17 (0.84 do 1.63) za žene s migrenom u anamnezi.

U zaključku se navodi da se u ovom prospektivnom istraživanju migrenski status ne može povezati s bržim kognitivnim propadanjem. Istraživači su napomenuli da bolesnike s migrenom i njihove liječnike treba razuvjeriti da migrena ima dugoročne posljedice na kognitivne funkcije.