Uredništvo Medixa i moderatori naslovne teme, prof. dr. sc. Mijo Bergovec i prof. dr. sc. Izet Aganović, smatrali su opravdanim na jednom mjestu kroz tekstove dvadesetak uvaženih autora izvijestiti o etiologiji, kliničkoj slici i modernom pristupu u liječenju metaboličkog sindroma od kojeg u Hrvatskoj boluje više od 35% pučanstva.

Kardiovaskularne bolesti važan su uzrok pobola i smrtnosti, a metabolički sindrom vrlo je koristan koncept koji pomaže u identifikaciji visokorizičnih bolesnika.

Istovremena prisutnost metaboličkih čimbenika rizika za kardiovaskularnu bolest, šećernu bolest i poremećaj metabolizma (abdominalna pretilost, hiperglikemija, dislipidemija, hipertenzija) ukazuje na postojanje metaboličkog sindroma, relativno novog kliničkog pojma, kojim su se u početku bavili isključivo endokrinolozi, a danas se bave i kardiolozi.

Metabolički sindrom poznat je i još kao sindrom X, sindrom inzulinske rezistencije, smrtonosni kvartet, te sindrom pretilosti i dislipidemije. Dobro je poznato da je pretilost, i to naročito abdominalna, usko povezana s rezistencijom na učinke inzulina pri perifernom iskorištavanju glukoze i masnih kiselina, što često dovodi do šećerne bolesti tipa 2. Inzulinska rezistencija, uz pridruženu hiperinzulinemiju i hiperglikemiju te citokine koji se luče iz adipocita (adipokin), dovodi do vaskularne endotelne disfunkcije, abdormalnog lipidograma, hipertenzije i vaskularne upale, što doprinosi nastanku kardiovaskularne bolesti.

Genetska dispozicija, izostanak fizičke aktivnosti te raspodjela masnog tkiva u tijelu utječu na vjerojatnost nastanka kardiovaskularne i šećerne bolesti.
Smatrali smo opravdanim na jednom mjestu kroz tekstove uvaženih autora izvijestiti o etiologiji, kliničkoj slici i modernom pristupu u liječenju metaboličkog sindroma od kojeg u našoj zemlji boluje više od 35% pučanstva. Trend pada mortaliteta kod kardiovaskularnih bolesti, koji ipak predstavlja najučestaliju i najopasniju komponentu metaboličkog sindroma, ohrabrujući je i očekuje se da će to rezultirati i padom ostalih komponenti sindroma.

Uz stručne tekstove, te suradnjom s Hrvatskom liječničkom komorom, pripremljen je dopisni tekst znanja iz područja metaboličkog sindroma sa 70 pitanja s ciljem provedbe trajne stručne izobrazbe liječnika.

Zajednička je dužnost - liječnika, bolesnika i društva - podizati svijest o važnosti metaboličkog sindroma, raditi na mjerama prevencije i učinkovitog liječenja.

Sadržaj teme broja: Metabolički sindrom i kardiovaskularne bolesti

Metabolički sindrom i kardiovaskularne bolesti
Mijo Bergovec, Hrvoje Vražić

Hipertenzija i metabolički sindrom
Ivana Vuković Lela, Bojan Jelaković

Dijabetes u sklopu metaboličkog sindroma
Ivana Pavlić Renar, Izet Aganović

Liječenje hiperglikemije u metaboličkom sindromu
Slaven Kokić

Metabolički sindrom i dislipidemija
Željko Reiner

Primarna prevencija srčanožilnih bolesti - najveći izazov suvremene kardiologije
Davor Miličić, Jure Samardžić

Sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti
Vjekoslav Tomulić, Luka Zaputović

Metabolički sindrom i debljina
Lea Smirčić-Duvnjak

Prehrana bolesnika s metaboličkim sindromom
Željko Krznarić, Darija Vranešić Bender, Eva Pavić

Metabolički sindrom i kardiovaskularni rizici u školske djece i mladih u Republici Hrvatskoj
Vesna Jureša, Vera Musil, Marjeta Majer

Ostali sadržaj Medix 2011:17(97)