Liječnici u primarnoj zaštiti financijski diskriminirani u odnosu na bolničke?
19.03.2012.
Iako stalno slušamo kako je primarna zdravstvena zaštita kralježnica zdravstveno sustava, ako pogledamo izdvajanja za primarnu ispada da je riječ o političkom populizmu. Naime, prije 25 godina se za primarnu izdvajalo 30 do 35 posto zdravstvenog proračuna dok se danas izdvaja oko 13, 14 posto", rekao je Galibedin Galijašević, iz udruge Organizacija i ekonomika medicinskih struka (OEMS) na okruglom stolu 'Diskriminacija u vrednovanju rada liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u odnosu prema bolničkim liječnicima' koji je prošli tjedan održan u Zagrebu.
Cilj OEMS-a je ukazati na činjenice koje diskriminiraju vrednovanje rada svih medicinskih profesionalaca u primarnoj zaštiti, a koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike, Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te Zakona o zdravstvenoj zaštiti.Primarci su nezadovoljni jer smatraju da su prvo kao zakupci, a danas kao koncesionari zakinuti od HZZO-a i da glavarina putem koje ih HZZO danas plaća nije dostatna za sve troškove koje imaju u ordinacijama. Mario Malnar, dopredsjednik Hrvatske liječničke komore i obiteljski liječnik, smatra kako uz glavarine koje se određuju prema broju osiguranika koje pojedini liječnik ima, u cijenu rada treba uključiti i materijalne troškove pa i stimulacije. "Imam više od 70 pacijenata dnevno, obavljam i porezne i knjigovodstvene poslove na koje tjedno trošim sedam do osam sati", kazao je Malnar. Dodao je da su u takvim uvjetima liječnici nedovoljno zainteresirani što bi u konačnici moglo dovesti do nestanka primarne zdravstvene zaštite."Dobra plaća i dobri uvjeti su osnovni preduvjeti kojima se liječnike u Europi stimulira za rad u primarnoj zaštiti", naglasio je Malnar. No, prema podacima koje je na kraju mandata iznjela bivša zdravstvena administracija, u posljednjih šest mjeseci prošle godine, prosjek po liječniku u primarnoj zaštiti iznosio je 28 pacijenata dnevno i 0,2 kućne posjete dok je prosječno radno vrijeme iznosilo 5,36 sati. Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić naglasio je kako se Kolektivni ugovor odnosno samo na liječnike zaposlene u domovima zdravlja odnosno u javnom zdravstvu, ali ne i na koncesionare. "Morate se odlučiti jeste li privatnici ili javne službe. Uz to se postavlja pitanje kako dom zdravlja može funkcionirati s glavarinama, a koncesionari ne mogu", kazao je Babić. Dodao je i kako treba razlikovati govori li se o cijeni usluge ili cijeni rada. Naime, cijenu usluge ugovara dom zdravlja, dodao je, dok cijenu rada ugovara sindikat. V.d.ravnatelja HZZO-a Siniša Varga naglasio je kako će Zavod ponuditi nove modele ugovaranja za liječnike u primarnoj zaštiti. Novi model uključivat će više faktora, dodao je, a ne samo glavarinu. Kako doznajemo, novi ugovor mogao bi se sastojati od pet elemenata: fiksnog dijela, glavarine, dijela prihoda po principu cijena puta usluga, indikatora kvalitete i ključnih indikatora uspješnosti.