Na konferenciji su govorili predsjednica HLS-a mr. sc. Renata Čulinović-Čaić, predsjednik HLK-a doc. dr. sc. Krešimir Luetić, u ime KoHOM-a dr. Vesna Potočki Rukavina te prim. Boris Ujević u ime HUBOL-a.

Zajednički su iznijeli pet zahtjeva za poboljšanje statusa hrvatskih liječnika, kao temeljnih nositelja zdravstvene zaštite:

1. Reprezentativnost Hrvatskog liječničkog sindikata
2. Donošenje Zakona o radnopravnom statusu i plaćama liječnika ili strukovnog kolektivnog ugovora
3. Izjednačavanje koeficijenata novih, usmjerenih specijalista s užim specijalistima koji su specijalizirali prema ranijim pravilnicima
4. Izjednačavanje koeficijenata specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim specijalistima
5. Podizanje koeficijenata specijalizanata za minimalno 10%

Na početku konferencije predsjednica HLS-a mr. sc. Renata Čulinović-Čaić osvrnula se na još jednu u nizu izmjena i dopuna Uredbe o koeficijentima od 14. srpnja 2022., u kojoj ni ovaj put nema liječnika. Iako su u Povjerenstvo za izmjene koeficijenata u zdravstvu, između ostalih, imenovani i predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora, predstavnici liječnika nisu bili pozvani na sastanak o prijedlogu izmjena koeficijenata donesenim u zadnjoj Uredbi Vlade. Napominje da nakon svega što su doživjeli zadnjih godina, ovakav ignorantski stav Vlade liječnici više ne mogu i ne žele tolerirati.

Naši problemi se godinama ne rješavaju, a Vlada i ministar Beroš ne vide ili ne žele vidjeti niti znati da nam zbog takvog njihovog stava mladi liječnici i liječnici u najboljim godinama bježe u inozemstvo, a stariji jedva čekaju prvi uvjet za prijevremenu mirovinu ne bi li pobjegli iz ovog nereda. Jer, objektivno gledajući, sustav je u neredu i s njime nismo zadovoljni ni mi ni pacijenti, istaknula je dr. Čulinović-Čaić te dodaje da liječnicima jedino još preostaje probleme rješavati na druge načine regulirane pravnim propisima, za početak rad striktno po normativima. Akcija liječničkih udruga (Hoću raditi zakonito), koju je prekinula korona, je također spremna za nastavak. Postoje i daljnji koraci i akcije s kojima HLS već, nažalost ima iskustva.

No, na potezu je Vlada. O njima ovisi što će i u kojem opsegu u narednim mjesecima poduzimati HLS s ostalim liječničkim udrugama, zaključila je dr. Čulinović-Čaić.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore doc. Krešimir Luetić osvrnuo se na izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša o izostanku empatije i razumijevanja liječničkih udruga i Sindikata za položaj ostalih kolegica i kolega s kojima svakodnevno dijele skrb za pacijente. Doc. Luetić je istaknuo da je ova izjava ministra neprimjerena, nekorektna i u konačnici netočna jer su sve liječničke organizacije i udruge pozdravile i pozdravljaju povećanje koeficijenata medicinskim sestrama i tehničarima.

Vlada, zdravstvena administracija i liječnici imaju zajednički cilj, a to je kvalitetan zdravstveni sustav i najbolja skrb za naše pacijente. Ne možemo govoriti o provedbi reforme zdravstva u kojem liječnici, kao temeljni nositelji zdravstvene skrbi, a samim time i ključni dionici svake reforme, umjesto da budu shvaćeni kao partneri i suradnici, doživljavaju zaobilaženje i ignoriranje, ističe Luetić.

Također, HLK ponovno upozorava Vladu i ključne ljude hrvatske zdravstvene administracije na kontinuirani odlazak liječnika iz Hrvatske, što je konstantni problem za održivost hrvatskog zdravstva. U proteklih devet godina od ulaska u Europsku uniju 1032 liječnica i liječnika, prosječne dobi od 36 godina, otišlo je iz Hrvatske i radi u inozemstvu. Od početka pandemije COVID-19 odlazak se smanjio, no znakovito je da je u ovoj godini broj izdanih potvrda potrebnih za odlazak ponovno dosegnuo onaj iz 2019.

Uz to, upravo liječnici svojim prekovremenim radom, odricanjem i žrtvom zadržavaju dostupnost, funkcionalnost i kvalitetu zdravstvenog sustava. Broj prekovremenih sati zdravstvenih radnika zadnjih se godina kontinuirano povećava, a hrvatski liječnici odrade tri milijuna prekovremenih sati godišnje.
Prema podacima iz godišnje ankete HLK, polovica bolničkih specijalista u šest mjeseci dosegnu maksimalno dozvoljenu godišnju satnicu, a prosječni specijalizant nakon 4 i pol mjeseca rada godišnje ulazi u protuzakonitu zonu. Hoće li netko odgovarati zbog takvog kršenja zakona, pita Luetić.

Zatim dodaje da tijekom korona-krize liječnici nisu otvarali pitanje rješavanja svog statusa, smatrajući da je svima prioritet bio borba s virusom i liječenje sugrađana. Nismo tražili pljesak niti ovacije, ali tražimo bazično uvažavanje i partnerski odnos. Donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika ili strukovnog kolektivnog ugovor bio bi jasan korak u tom smjeru, zaključuje Luetić.

Dr. Vesna Potočki Rukavina iz KoHOM-a je istaknula da su specijalisti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti diskriminirani jer imaju oko 5% manji koeficijent nego bolnički specijalisti.

Dopredsjednik HUBOL-a prim. Boris Ujević je kao primjer naveo 10% razlike u koeficijentu dvojice kardiologa koji rade zajedno i imaju istu odgovornost, no specijalizirali su po različitim pravilnicima.

Nakon iznesenih zahtjeva, krovne liječničke organizacije i udruge zaključile su da će zajedničkim djelovanjem nastaviti inzistirati na poboljšanju statusa hrvatskih liječnika.