Njihovo je istraživanje otvorilo novu granu znanstvenog proučavanja te su došli do zanimljivih teorije da je tehnologija neočekivano ubrzala evoluciju ljudske vrste. U svibnju će Cambridge University Press objaviti krunu njihova istraživanja pod nazivom "The Changing Body: Health, Nutrition and Human Development in the Western World since 1700" (Tijelo koje se mijenja: Zdravlje, ishrana i razvoj čovjeka sa Zapada od 1700. do danas), a knjiga će izaći tek nekoliko tjedana prije Fogelova 85. rođendana. U knjizi se nalazi sažetak rada nekoliko desetaka znanstvenika na možda najambicioznijem projektu u povijesti ekonomije. Fogel i suautori djela, Roderick Floud, Bernard Harris i Sok Chul Wong, tvrde da se "u većini, ako ne i u svim zemljama svijeta, oblik i visina tijela te dugovječnost mijenjala znatno drastičnije i brže tijekom protekla tri stoljeća nego tisućljećima prije 1700". Usto, pišu, promjena je nastupala u vremenskom okviru "koji je po standardima darwinovske evolucije vrlo kratak". "20. stoljeće bilježi iznimne promjene u pogledu tehnologije i ljudske fizionomije", kaže Fogel, inače ravnatelj Centra za demografskoekonomska kretanja pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Chicagu. "Osim toga, zajednički učinak napretka tehnologije i fizionomije znatno je veći od njihova pukog zbroja." Ova je "tehnofiziološka evolucija", koju je pokrenulo unapređenje u proizvodnji hrane i poboljšanje javnog zdravstva, nadmašila tradicionalnu evoluciju pa ljudi danas ne odskaču samo od svih drugih živih vrsta, već i od prijašnjih generacija Homo sapiensa. "Vjerojatno ne postoji važniji trenutak u ljudskoj povijesti od poboljšanja općeg zdravlja, što se tiče težine, visine, poteškoća u razvoju i dugovječnosti", kaže Samuel Preston, jedan od vodećih svjetskih demografa i sociolog na Sveučilištu u Pennsylvaniji.

"Da u 20. stoljeću nije došlo do poboljšanja u ishrani, zdravstvenim mjerama i medicini, danas bi tek polovica stanovnika Sjedinjenih Američkih Država bila živa", kaže Preston. U Europi u vrijeme Francuske revolucije prosječan je tridesetogodišnjak težio oko 50 kilograma, a danas teži 77 kilograma. Usto, na kraju 20. stoljeća prosječni je dvadesetdvogodišnji Norvežanin bio visok 179 centimetara, što je čak 14 centimetara više nego na polovici 18. stoljeća. Angus Deaton, ekonomist sa Sveučilišta Princeton, cijeni Fogelov rad, no skeptičan je oko Fogelova naglaska na važnosti ishrane te nekih zaključaka koje su znanstvenici iznijeli na temelju podataka o visini. "Mi zapravo ne znamo zašto su odrasli i djeca u Africi toliko viši od odraslih i djece u Indiji, no sigurno nije stvar u visini prihoda jer Indijci u tom pogledu znatno bolje stoje", kaže Deaton. No, "Tijelo koje se mijenja" prepuno je statističkih podataka i grafova u kojima možete naći visinu djevojčica u Hrvatskoj i Njemačkoj, kalorijsku vrijednost krumpira, ribe i vina te količinu žitarica i mesa koje su udovice iz okruga Middlesex u Massachussettsu dobivale svakodnevno u razdoblju od 1654. do 1799. godine. Temeljna je postavka vrlo jednostavna: zdravlje i ishrana trudnica i njihove djece utječe na jačanje organizma i dugovječnost narednih generacija. Ako djeca tijekom trudnoće i rane dojenačke dobi ne dobiju dovoljnu količinu vrijednih tvari, u odrasloj će dobi biti znatno izloženija bolestima. Ti će slabašni odrasli ljudi pak dobiti slabašnu djecu. Ljudsko je tijelo vrlo prilagodljivo i osjetljivo na podražaje, kaže Fogel, zbog čega vrlo samouvjereno tvrdi da će se "trend krupnije građe i dužeg životnog vijeka nastaviti i u budućnosti".

Patricia Cohen