Obilježavanjem Hrvatskog dana šećerne bolesti želimo staviti naglasak na utjecaj prehrane i tjelesne aktivnosti na prevenciju, tijek i liječenje šećerne bolesti. 

Na Dan otvorenih vrata građani će moći obaviti osnovne preventivne pretrage, a to su: razina GUK-a (glukoze u krvi), mjerenje krvnog tlaka, analiza tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje.

Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti, ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju.

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije) su:

• pojačano žeđanje;
• učestalo mokrenje;
• pojačana glad;
• umor;
• zamućen vid;
• usporeno cijeljenje rana:
• smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

U Republici Hrvatskoj je, prema Izvješću Registra osoba s dijabetesom (Crodiab registar) i podacima iz 2021. godine, registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti (E10-E14). Prema podacima Crodiab registra, regulacija glikemije je bila dobra (HbA1c <6,5%) u svega 32,45% registriranih osoba s dijabetesom, a broj bolesnika u registru kontinuirano raste od 2000. godine.