Složeni put prema zdravijem svijetu
17.01.2011.
Prije pet godina, Bill Gates iznio je nevjerojatnu ponudu: pozvao je znanstvenike cijelog svijeta da predaju svoje zamisli glede borbe protiv najvećih problema globalnog zdravstva, cjepiva za AIDS i malariju, činjenice da se većina cjepiva mora držati u hladnjacima i unijeti u organizam injekcijom, činjenice da mnoge tropske biljke poput banana i manioke imaju malenu nutricionističku vrijednost, i tako dalje.
Pristiglo je oko 1600 prijedloga, a najboljih 43 bili su toliko obećavajući da im je Zaklada Bill & Melinda Gates ukupno dodijelila čak 450 milijuna dolara u obliku petogodišnjih stipendija. Sada je tih pet godina isteklo, pa je Zaklada nedavno okupila sve te znanstvenike u Seattleu kako bi procijenili napredak i rezultate. U jednom intervjuu, Gates je zvučao kao da se pomalo kaje i nekoliko puta ponovio: "Kad smo započeli, bili smo naivni." Kao primjer je naveo projekt cjepiva koja se ne moraju držati na hladnom. "Tada sam mislio da ćemo do 2010. imat gomilu toplinski stabilnih cjepiva. No, nismo ni blizu tomu. Iznenadilo bi me kad bismo do 2015. imali i jedno." Godine 2007. je, umjesto da dodijeli još stipendija vrijednih i po nekoliko milijuna dolara, počeo dodjeljivati stipendije od 100.000 dolara. Tako malena količina neće mu kupiti neponovljivo otkriće niti prekretnicu, no omogućuje znanstvenicima bolji rad tako što zahvaljujući torn novcu mogu proširiti ciljeve stipendija koje već dobivaju. Dodao je: "A znanstvenici u zemljama u razvoju mogu puno toga postići sa 100.000 dolara." Općenito, rekao je: "Dao bih nam peticu u pogledu privlačenja pažnje na to kako znanstvenim napretkom možemo spasiti brojne živote. Ali mislio sam da će dosad neki već spašavati živote, a sad znam da je to izgledno tek za desetak godina." Ono što slijedi jest primjer napretka nekoliko stipendiranih projekata. Najteže pogođeni izumitelji su oni koji rade na toplinski stabilnim cjepivima. Nekoliko tehnika bilo je uspješno, ali nije imalo smisla plaćati istraživanje svih njih. A ne pomaže ni to što imate jedno ili dva toplinski stabilna cjepiva kad vam za sva ostala i dalje trebaju hladnjaci, odnosno struja.
Abraham L. Sonenshein sa sveučilišta Tufts u Massachusettsu vezao je bjelančevine cjepiva za tetanus u bakterijsku sporu koja preživljava hladnoću i vrućinu, a može se sprejem unijeti u organizam kroz nos. Međutim, prestao je dobivati stipendiju prije no što je uspio dodati cjepivo protiv difterije ili kašlja te započeti s pokusima na ljudima. Robert E. Sievers, kemičar sa Sveučilišta Colorado također je ostvario svoj glavni cilj spojio je cjepivo protiv ospica sa šećernom matricom koja se može čuvati na suhom. Ni njegova stipendija neće se obnoviti, ali uspio je pronaći partnera u Indijskom institutu za serume. Zaklada još uvijek financira dvije tehnike toplinske stabilizacije. Prva spaja cjepivo s nanočesticama koje se unose kroz nos. Doktor James R. Baker, mlađi, ravnatelj instituta za nanotehnologiju pri Sveučilištu Michigana, tvrdi da je ta tehnika uspješna s cjepivom protiv gripe i hepatitisa B. Drugo toplinski stabilizirano cjepivo je ono za malariju. Umjesto da se čuva u bocama, suho cjepivo dolazi u obliku filter papira. Kao izumitelji "niza stanica koji se ponašaju poput antena komaraca i oponašaju njušna ticala komaraca u laboratorijskoj posudi", Leslie B. Vosshall s newyorškog sveučilišta Rockefeller i doktor Richard Axel, znanstvenik Instituta Howard Huges pri newyorškom sveučilištu Columbia, dobili su pet milijuna dolara za istraživanje molekula koje bi blokirale sposobnost komaraca da otkriju ljude. Njihova stipendija Gates obnovljena je i trajat će još dvije godine. Druga stipendija ukinuta je jer je privukla komercijalne ulagače. Rafi Ahmed, imunolog sa sveučilišta Emory u Atlanti, proučava zašto se Tstanice imunološkog sustava "iscrpe" tijekom dugotrajne borbe protiv nekih virusa kao što su HIV ili hepatitis C. Otkrio je da u tom slučaju te stanice razviju "inhibicijske prijemnike".
Cijeli tekst dostupan u Poslovnom dnevnik.