Država je u 2010. utrošila 1,5 milijardi kuna za opremanje bolnica i laboratorija što je za 54% više nego u 2009. godini. Najveći naručitelj bio je KBC Zagreb, utrošivši nešto više od 219 milijuna kuna, što je 14% ukupne vrijednosti nabave.

Iz Analize nabave usluga opremanja bolnica i laboratorija, koju je provela tvrtka Briefing e-servisi, vidljivo je da se najviše nabavljala medicinska oprema i potrošni materijal (72%), na što je utrošena milijarda kuna, slijede laboratorijska oprema i potrošni materijal sa 22% ili 332 milijuna kuna te lijekovi, otopine i cjepiva na koje otpada 6% ili 98 milijuna kuna. Analiza je provedena na temelju dokumenata objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave za 2010. godinu te je obuhvatila 84% poznatih rezultata nadmetanja, dok je njih 16% ostalo nepoznato. Osamdeset i četiri posto rezultata nadmetanja u okviru kojih su sklopljeni ugovori u vrijednosti 1,5 milijardi kuna je ponuđač s najvećim ukupnim iznosom sklopljenih ugovora od 122,7 milijuna kuna ili oko 8% od ukupno utrošenih sredstava u javnoj nabavi za opremanje bolnica i laboratorija i pripadajući potrošni materijal u 2010. godini.

Pojedinačne nabave, bolja cijena

U procijenjenu i ukupnu vrijednost ugovora nisu uračunati ugovori sklopljeni na temelju okvirnog sporazuma u trajanju duže od godine dana i oni ne ulaze u detaljnu analizu. Ako bismo te ugovore uključili u ukupnu vrijednost nabave, tada bi ona u 2010. iznosila gotovo dvije milijarde kuna, što je rast od velikih 54% u odnosu na 2009. kada je ukupna vrijednost ugovora iznosila 1,3 milijarde kuna. Godinu dana prije, 2009., objavljeno je 1869 poziva za nadmetanje te 1671 obavijest o sklopljenom ugovoru (ili 86%, dok je za 14% nadmetanja rezultat ostao nepoznat). Najveći naručitelj prema broju objavljenih nadmetanja i obavijesti o početku postupka javne nabave je KBC Zagreb sa 198 poziva za nadmetanje i 20 obavijesti o početku postupka javne nabave. KBC Zagreb je i najveći naručitelj sa 219,3 milijuna kuna, slijedi ga KBC Rijeka sa 213,3 milijuna kuna. U posljednje vrijeme u pravilu se provode pojedinačne nabave (što je vidljivo iz podataka) čime se postiže bolja cijena i povoljniji uvjeti za nabavu roba. Najtransparentniji postupak je otvoreni postupak javne nabave zastupljen u 85,32%. Pregovarački postupak bez prethodne najave zastupljen je u 12,38% slučajeva, a u budućnosti bi se taj broj trebao smanjivati.

Za lijekove nema natječaja

Kada se promatraju kriteriji za odabir ponuda, najzastupljeniji je, u 98,5% slučajeva, najniža cijena, dok je ekonomski najpovoljnija ponuda zastupljena u svega 0,2% poziva za nadmetanje.

Zdravstvene ustanove trebale bi razraditi kriterije ekonomski najpovoljnije ponude što bi u praksi značilo da se u obzir treba uzeti ne samo faza nabave već i faza eksploatacije. Ako se gleda struktura po predmetima nabave, uočljiv je neprimjereno nizak udio lijekova, otopina i cjepiva (svega 7,3%). Naime, troškovi za ovu namjenu predstavljaju 25 do 30 posto ukupnih troškova zdravstvenih ustanova pa se može zaključiti da velik broj zdravstvenih ustanova ne provodi javni natječaj za lijekove, već primjenjuju cijene s liste lijekova HZZO-a. No stav je Ureda za javnu nabavu da ustanove moraju provoditi natječaje. U 2010. za opremanje bolnica i laboratorija objavljeno je ukupno 212 ispravaka javnih nadmetanja. Najviše ih je (50) objavilo Ministarstvo zdravstva po čemu ispada da se i dalje velik dio nabave opreme obavlja preko Ministarstva, uz očito nedovoljno pripremljenu dokumentaciju. Također su u prošloj godini naručitelji objavili 159 poništenja javnih nadmetanja. Od tog broja 108 nadmetanja ili 68% nije ponovno objavljeno.