Stanje vode u Europi 2024.: potreba za boljom otpornošću vodoopskrbe
13.12.2024.
Onečišćenje, degradacija staništa, utjecaji klimatskih promjena i prekomjerna uporaba slatkovodnih resursa vrše pritisak na europska jezera, rijeke, obalne i podzemne vode kao nikad prije. Prema najvećoj procjeni zdravlja vodnih tijela u Europi, koju je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA), Europa nije na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve za poboljšanje zdravlja voda u skladu s pravilima EU-a. Bolje upravljanje vodama ključno je za poboljšanje otpornosti vodoopskrbe, ublažavanje pritisaka na vodu i osiguravanje da europski građani, priroda i industrija imaju dovoljno kvalitetne vode.
Poljoprivreda je najznačajniji pritisak koji utječe i na površinske i na podzemne vode, prema izvješću agencije EEA „Stanje vode u Europi 2024.: potreba za boljom otpornošću vodoopskrbe”. Prema vlastitom praćenju koje provode države članice, to proizlazi iz potrošnje vode i onečišćenja uzrokovanog intenzivnom upotrebom hranjivih tvari i pesticida. Poljoprivreda je daleko najveći neto potrošač vode u Europi i, bez promjena u praksama, potražnja za navodnjavanjem u poljoprivredi vjerojatno će se povećati zbog klimatskih promjena.
Izvješće agencije EEA pokazuje da, unatoč određenom napretku, kemikalije i dalje ozbiljno utječu na europske vode i vodne ekosustave, uglavnom zbog onečišćenja zraka uzrokovanog proizvodnjom energije iz ugljena i raspršenih izvora onečišćenja od hranjivih tvari i pesticida iz poljoprivrede. Degradacija staništa također je raširena. Klimatske promjene dodatni su izazov za zaštitu vodenih ekosustava, zbog kojih se vremenski obrasci ometaju i dodatno se povećava pritisak na vodne resurse i upravljanje njima.
Prema podatcima koje su dostavile države članice EU-a, samo 37 % europskih površinskih voda postiglo je „dobro” ili „visoko” ekološko stanje, što je mjera zdravlja vodnih ekosustava, u skladu s Okvirnom direktivom EU-a o vodama, a samo 29 % njih postiglo je „dobro” kemijsko stanje u razdoblju 2015. – 2021.
Dosadašnji ograničen napredak
Mjerama koje su poduzele države članice uspjelo se izbjeći daljnje pogoršanje stanja voda EU-a rješavanjem problema određenih kemijskih onečišćenja i poboljšanjem izgleda za pojedine vrste, kao što su dagnje i rakovi, ali od posljednjeg ciklusa praćenja nije opaženo nikakvo opće poboljšanje.
Europske podzemne vode u boljem su stanju od površinskih voda, pri čemu je 77 % njih u dobrom kemijskom stanju, a u pogledu opskrbe je za 91 % podzemnih voda zabilježeno da su u dobrom kvantitativnom stanju. Međutim, i dalje postoje problemi u pogledu onečišćenja pesticidima i hranjivim tvarima. Podzemne vode ključan su izvor naše vode za piće i potrebne su okolišu, poljoprivredi i industriji.
Rok utvrđen Okvirnom direktivom EU-a o vodama za postizanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda bio je 2015., a najkasnije 2027. U skladu s trenutačnim napretkom, taj rok se neće ispuniti.
Put naprijed
Otpornost vodoopskrbe u Europi može se poboljšati. Smanjenje potrošnje vode i poboljšanje učinkovitosti ključni su za rješavanje problema nestašice vode u poljoprivredi, industriji i u kućanstvima. Postavljanje ciljeva, usmjereno na uštedu vode ili smanjenje potražnje, moglo bi pomoći u pokretanju mjera i olakšati praćenje napretka prema otpornosti vodoopskrbe. Za poboljšanje upravljanja vodama potrebne su i ažurirane i pravovremene informacije o količini i kvaliteti vode.
Treba smanjiti pritiske. Onečišćenje se mora spriječiti u skladu s ciljevima akcijskog plana EU-a za postizanje nulte stope onečišćenja. Kratkoročno je potrebno smanjiti potrošnju i spriječiti ispuštanje štetnih i hranjivih tvari u vodu.
Obnova prirode ili ponovno povezivanje rijeka i njihovih poplavnih područja te obnova močvarnih područja i tresetišta mogu dovesti do zdravijih, bioraznolikih slatkovodnih ekosustava, koji mogu osigurati vodu dobre kvalitete uz istodobno skladištenje ugljika i ublažavanje učinka ekstremnih vremenskih uvjeta.
