Etilni alkohol utječe na kardiovaskularni sustav preko svojega izravnoga kardiotoksičnog učinka, ometajući rad autonomnoga živčanog sustava i pospješujući razvoj raznih vrsta pobola.

Ovisnost o alkoholu, alkoholom uzrokovane KV bolesti i bolesti drugih organskih sustava izazvane alkoholom  znatan su teret za zdravstveni sustav zbog smrtnosti i pobola. Nekoliko je istraživanja upozorilo na kardioprotektivni učinak niskog do umjerenog unosa alkohola, pri čemu za pozitivan učinak konzumacije vina postoji najviše dokaza.

Čak i mala količina akutne konzumacije alkohola znatno potiče razvoj fibrilacije atrija. Nije primijećena bitna povezanost između konzumacija alkohola i ventrikularne aritmije, no zabilježena je povezanost između ventrikularnih aritmija i konzumacije žestokih pića.

Međutim, dugotrajna konzumacija alkohola, ovisno o dozi, povećava rizik od razvoja alkoholom inducirane kardiomiopatije i raznih srčanih aritmija zbog njegovih izravnih kardiotoksičnih učinaka. Osim toga, unos velikih količina alkohola u kratkom vremenu opasno je jer povećava vjerojatnost razvoja FA-a ili sindroma blagdanskog srca.

Blagotvorni učinci niskih doza alkohola na koronarnu bolest srca i KV smrtnost nisu jasni, ali dugotrajna konzumacija alkohola i unos visokih doza znatno povećavaju negativne učinke alkohola, povećavajući vjerojatnost nastanka raznih aritmija i razvoja alkoholom inducirane kardiomiopatije. Stoga je, iz perspektive prevencije aritmija, potpuna apstinencija jedini siguran pristup.

Mirjam Franciska Turáni, Gábor Zoltán Duray, Judit Papp