Kongres je okupio brojne zdravstvene djelatnike, političare i stručnjake koji su razgovarali o izazovima pružanja zdravstvene zaštite u udaljenim i slabije naseljenim krajevima.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., spec. na Kongresu je govorila o povećanju dostupnosti hitne zdravstvene zaštite na otocima i ruralnim područjima kroz helikoptersku i pomorsku hitnu medicinsku službu. Istaknula je da ove službe omogućuju brže zbrinjavanje pacijenata u izoliranim područjima, što povećava stopu preživljavanja i smanjuje posljedice hitnih medicinskih stanja poput srčanih udara, moždanih udara i teških ozljeda. Helikopterska hitna medicinska služba, koja je pokrenuta u ožujku 2024., djeluje iz četiri baze: Osijek, Krk, Brač i Zagreb, dok pomorska hitna medicinska služba brzom brodicom, pokrenuta 2023. godine, djeluje iz šest luka: Šibenik, Dubrovnik, Zadar, Rab, Mali Lošinj i Supetar na Braču. Do danas, ove dvije službe iza sebe imaju više od 1000 intervencija, što pokazuje koliko su postale važne u pružanju hitne medicinske srkbi na najudaljenijim otocima i područjima.

Pomoćnik ravnateljice za telemedicinu Rikardo Protrka, mag. inf., univ. spec. oec. predstavio je mogućnosti telemedicine na otocima i ruralnim područjima te je istaknuo njezinu važnost u poboljšanju dostupnosti zdravstvenih usluga u izoliranim zajednicama. Istaknuo je kako Hrvatski zavod za hitnu medicinu, kroz Mrežu telemedicinskih centara, pruža širok spektar usluga poput teleradiologije, telekardiologije i telepsihijatrije, čime se pacijentima omogućava pristup specijalistima bez potrebe za putovanjem u veće zdravstvene ustanove.

Voditeljica Odjela za koordinaciju rada u hitnoj medicini i sanitetskom prijevozu, Sanja Predavec, dr. med., univ. mag. sanit. publ., održala je prezentaciju na temu Kardiološke telemedicinske usluge „Telecordis“ – sadašnjost i budućnost. Istaknula je kako je projekt „Telecordis“ dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., s ciljem povećanja dostupnosti specijalističkih usluga na daljinu u teže dostupnim područjima. Do rujna 2024. godine, u sklopu projekta realizirano je ukupno 8491 dijagnostička pretraga, što obuhvaća holter EKG-a, holter tlaka, spirometriju i 12-kanalni EKG. Pružanjem ovih usluga putem telemedicine, pacijenti brže dobivaju dijagnozu i liječenje, skraćuju se liste čekanja, a pacijentima se štedi vrijeme i novac, čime je zdravstvena skrb postala dostupnija i jednostavnija.

Uz navedena izlaganja, kongres je obuhvatio i rasprave o tome kako privući zdravstvene radnike na otoke i ruralna područja, o ulozi dentalne zdravstvene zaštite te o značaju zdravstvenog turizma. Poseban naglasak stavljen je na zdravstvenu zaštitu turista na hrvatskim otocima, osobito tijekom turističke sezone, što predstavlja važno pitanje za zdravstvene i turističke djelatnike.

Ovaj kongres važan je za rješavanje izazova u pružanju zdravstvene skrbi na otocima i u ruralnim dijelovima Hrvatske te ističe potrebu za daljnjim ulaganjima u hitnu medicinsku službu, telemedicinu i strategije koje će osigurati da svi građani, bez obzira gdje žive, imaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.