Ljudi s ataksijom često imaju poteškoća s ravnotežom, hodanjem, govorom, gutanjem, zadacima koji zahtijevaju visok stupanj kontrole, kao što su pisanje i jedenje te poteškoće s vidom. Sam poremećaj može nastati zbog oštećenja raznih dijelova živčanog sustava.  

Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o vrsti ataksije, koja se dijeli na tri kategorije:

• stečena, gdje se simptomi razvijaju kao posljedica traume, moždanog udara, nedostataka u prehrani ili drugih uzroka koji oštećuju mozak ili živčani sustav;
• nasljedna gdje su simptomi genetski uzrokovani:  dok je najčešći tip
• Friedreichova ataksija te idiopatska cerebelarna ataksija s kasnim početkom, gdje se mozak progresivno oštećuje tijekom vremena iz razloga koji nisu posve jasni.

Ovo oštećenje može biti dio temeljnog stanja kao što je multipla skleroza, no može biti uzrokovano ozljedom glave, nedostatkom kisika u mozgu ili dugotrajnom prekomjernom konzumacijom alkohola.

U većini slučajeva ne postoji lijek za ataksiju i potrebno je suportivno liječenje za kontrolu simptoma. To može uključivati govornu i jezičnu terapiju, fizioterapiju, radnu terapiju, kao i lijekove za kontrolu problema s mišićima, mjehurom, srcem i očima.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zbog ataksije tijekom 2023. godine u stacionarnom dijelu ili u dnevnim bolnicama liječene su 232 osobe. Trend dolazaka na liječenje u dnevne bolnice u posljednjih sedam godina se povećava. Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom, 990 osoba ima kao uzrok invaliditeta ovu bolest, a utvrđena je podjednaka raspodjela muškog i ženskog spola.

Na Međunarodni dan svjesnosti o ataksiji pružamo podršku obiteljima te promičemo bolje razumijevanje bolesti kako bismo potaknuli znanstvena istraživanja koja bi bila temelj za pronalazak novih lijekova i novih terapija.

Ovaj dan znak je solidarnosti prema svima onima koji se suočavaju s ovim izuzetno rijetkim neurološkim poremećajem te težimo ka poboljšanju kvalitete života oboljelih.