Zdravstvena pismenost obuhvaća sve aspekte našeg zdravlja, od donošenja svakodnevnih odluka o prehrani i načinu života, do snalaženja u složenom zdravstvenom sustavu. Nažalost, mnogi se bore s razumijevanjem osnovnih zdravstvenih informacija, što može imati ozbiljne posljedice na njihovo zdravlje i kvalitetu života. U vremenu kada su dezinformacije lako dostupne, podizanje svijesti o važnosti zdravstvene pismenosti postaje ključni alat za očuvanje zdravlja zajednice i osiguranje boljih zdravstvenih ishoda za sve nas. Zato je osvješćivanje ove teme od iznimne važnosti za stvaranje zdravijeg i informiranijeg društva.

Zdravstvena pismenost određena je skupom osobnih, misaonih i socijalnih vještina koje na jednostavan način omogućuju razumljiv pristup zdravstvenim informacija i uslugama potrebnim za donošenje odluka o vlastitom zdravlju. Niska razina zdravstvene pismenosti može imati dugoročne posljedice koje su povezane s nepovoljnim zdravstvenim ishodima.

Premda je zdravstvena pismenost određena na tri razine djelovanja: promicanje (za očuvanje) zdravlja, prevencija (za sprečavanje) bolesti, zdravstvena zaštita i skrb (za liječenje, rehabilitaciju i njegu), ipak zdravstvena pismenost nadilazi tradicionalno shvaćanje zdravstvenog obrazovanja jer uključuje i neke druge čimbenike koji određuju zdravlje (društvene, zakonodavne, političke, ekonomske). Svjetska zdravstvena organizacija izdala je 2016. godine uputu o potrebi unaprjeđenja zdravstvene pismenosti smatrajući je temeljnim dijelom promicanja zdravlja i prevencije bolesti kao važnim načinom postizanja zdravijeg društva u cjelini. 

Najveće istraživanje o zdravstvenoj pismenosti u Europi provedeno 2012. godine pokazalo je kako gotovo polovina Europljana ima nisku razinu zdravstvene pismenosti. Prosječna razina zdravstvene pismenosti u Republici Hrvatskoj je na granici između problematične i neodgovarajuće jer se, osim neželjenih zdravstvenih ishoda bilježi mnoštvo loših navika i ponašanja (primjerice ovisnost o duhanu/nikotinu, prekomjerno pijenje alkoholnih pića, nepravilna prehrana i drugo) koje su povezane s velikim brojem osoba oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti (osobito raka).

Mnoge države poput Australije, Kine, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država su prihvatile važnost zdravstvene pismenosti i njezin pozitivan utjecaj na opće blagostanje društva i troškove zdravstvenog sustava pa su usvojile nacionalne strategije i planove za podizanje zdravstvene pismenosti, koje su prije svega usmjerene na poboljšanje komunikacije prema pacijentima. Podizanje zdravstvene pismenosti u Republici Hrvatskoj navedeno je u Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine („Narodne novine“ broj 147/2021.).

Istraživanja u Republici Hrvatskoj ukazuju da se podizanje zdravstvene pismenosti ne bi smjelo oslanjati samo na medijske kampanje jer građani imaju teškoća u procjenjivanju pouzdanosti takvih informacija, a javno dostupne zdravstvene informacije moraju biti provjerene, dobro osmišljene, razumljive i namijenjene ciljanim skupinama kako bi bile uspješno korištene (primjerice za osobe starije dobi).

Jedna od odrednica Strategije Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca do 2030. godine predviđa unapređenje zdravlja i socijalne podrške u zajednici.