Istovremeno s porastom slučajeva astme, bilježi se i porast prekomjerne tjelesne mase i pretilosti među djecom i adolescentima. Oko 41 milijun djece mlađe od 5 godina i preko 340 milijuna djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina suočeno je s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću. Djeca i adolescenti s prekomjernom tjelesnom masom podložniji su razvoju astme, imaju smanjenu funkciju pluća, sklonija su pogoršanju simptoma astme te manje učinkovito reagiraju na standardne načine liječenja u usporedbi s vršnjacima normalne tjelesne mase.

Posljednjih je godina utjecaj prehrane na razvoj astme postao čest predmet istraživanja. Prema Globalnoj strategiji za liječenje i prevenciju astme, oboljelima se preporučuje prehrana bogata voćem i povrćem. Međutim, smjernice nisu jasno definirale ulogu drugih nutrijenata, poput cinka. Cink, drugi najzastupljeniji element u tragovima kod sisavaca, ima ključnu ulogu u regulaciji upalnih procesa i imunosnog odgovora. Djeluje kao kofaktor za superoksid dismutazu, enzim s antioksidativnim svojstvima, čime doprinosi zaštiti plućnog tkiva i ublažavanju simptoma astme. Cink se prirodno nalazi u namirnicama bogatim bjelančevinama, kao što su meso i školjke, s posebnim naglaskom na kamenice koje imaju najviši sadržaj cinka. Cilj nedavno provedene studije bio je istražiti povezanost između unosa cinka putem hrane i pojave astme kod djece i adolescenata s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću.

Studija je koristila podatke iz Nacionalnog istraživanja zdravlje i prehrane 2011.-2020. (engl. National Health and Nutrition Examination Survey, NHANES), uključujući 4597 djece i adolescenata, od kojih je 963 imalo astmu.

Prema rezultatima, unos cinka u količini između 5,7 mg i 8,4 mg dnevno bio je povezan sa 13% smanjenjem rizika od astme, u usporedbi sa skupinama s najnižim unosom. Nadalje, unos cinka između 8,4 mg i 11,95 mg dnevno bio je povezan sa smanjenjem rizika od 32 %.

Sugerirajući potencijalne mehanizme djelovanja, istraživači su primijetili da cink može utjecati na otpuštanje proupalnih citokina, koji se u velikim količinama proizvode kod oboljelih od astme.

Zaključno, cink ima ključnu ulogu u modulaciji imunosnog odgovora i protuupalnih procesa, što naglašava njegov potencijal kao terapijske opcije za ublažavanje simptoma astme kod djece s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Za potpuno razumijevanje mehanizama djelovanja cinka potrebne su daljnje studije.