Niske doze kortikosteroida za odrasle bolesnike s teškim plućnim infekcijama
21.06.2024.
Teške plućne infekcije, uključujući COVID-19, vanbolničku upalu pluća, influencu i pneumoniju uzrokovanu Pneumocystisom, vodeći su uzrok smrti među odraslim osobama diljem svijeta. Plućne infekcije u kritično bolesnih pacijenata mogu uzrokovati septički šok, sindrom akutnog respiratornog distresa ili oboje, što je povezano sa stopama smrtnosti u rasponu između 30% i 50%.
Kortikosteroidi ublažavaju imunološki odgovor na infekciju i poboljšavaju ishode za bolesnike s nekoliko vrsta teških plućnih infekcija. Niske doze kortikosteroida, definirane kao manje od ili jednake 400 mg ekvivalenta hidrokortizona dnevno, mogu smanjiti smrtnost pacijenata s teškom bolešću COVID-19, izvanbolničkom upalom pluća i Pneumocystis pneumonijom.
Randomizirano kliničko ispitivanje na 6425 pacijenata hospitaliziranih s COVID-19 kojima je bio potreban dodatni kisik neinvazivna ili invazivna mehanička ventilacija izvijestilo je da je deksametazon u dozi od 6 mg dnevno tijekom 10 dana smanjio 28-dnevnu smrtnost (23% naspram 26%).
Meta-analiza koja je uključivala 7 randomiziranih kliničkih ispitivanja 1689 pacijenata liječenih u jedinici intenzivne njege zbog teške bakterijske vanbolničke pneumonije pokazala je da je hidrokortizonski ekvivalent manji od ili jednak 400 mg dnevno tijekom 8 dana ili manje bio povezan s nižom 30-dnevnom smrtnosti u usporedbi s placebom (10% naspram 16%).
U meta-analizi 6 randomiziranih kliničkih ispitivanja, niske doze kortikosteroida bile su povezane s nižim stopama smrtnosti u usporedbi s placebom za bolesnike s HIV-om i umjerenom do teškom pneumonijom izazvanom Pneumocystis (13% naspram 25%). U unaprijed definiranoj analizi podskupina ispitivanja liječenja septičkog šoka niskim dozama steroida, pacijenti s izvanbolnički stečenom upalom pluća randomizirani na 7 dana intravenskog hidrokortizona od 50 mg svakih 6 sati i fludrokortizona od 50 µg dnevno imali su smanjenu smrtnost u usporedbi s placebo skupinom ( 39% u odnosu na 51%).
Za pacijente sa sindromom akutnog respiratornog distresa uzrokovanog različitim stanjima, niske doze kortikosteroida bile su povezane sa smanjenom smrtnošću u bolnici (34% naspram 45%) prema meta-analizi 8 studija koje su uključivale 1091 bolesnika. Štetni učinci niskih doza kortikosteroida mogu uključivati hiperglikemiju, gastrointestinalno krvarenje, neuropsihijatrijske poremećaje, mišićnu slabost, hipernatrijemiju i sekundarne infekcije.
Zaključno se može reći da je liječenje niskim dozama kortikosteroida povezano sa smanjenom smrtnošću pacijenata s teškom infekcijom COVID-19, teškom vanbolničkom bakterijskom upalom pluća i umjerenom do teškom Pneumocystis pneumonijom (za bolesnike s HIV-om). Niske doze kortikosteroida također mogu biti od koristi kritično bolesnim pacijentima s respiratornim infekcijama koji imaju septički šok, sindrom akutnog respiratornog distresa ili oboje.