Koristeći podatke švedskog državnog registra, autori ove studije, usporedili su 110 074 osobe koje su imale prvu kolonoskopiju s negativnim nalazima na kolorektalni rak u dobi od 45-69 godina (izložena skupina) s više od 1,9 milijuna podudarnih kontrolnih osoba koje ili nisu imale kolonoskopiju tijekom razdoblja istraživanja ili su bile podvrgnute kolonoskopiji koja je dovela do dijagnoze kolorektalnog raka.

Izračunali su 10-godišnji standardizirani omjer incidencije (SIR) i standardizirani omjer mortaliteta (SMR) kako bi usporedili rizike za kolorektalni rak i smrt specifičnu za kolorektalni rak u izloženim i kontrolnim skupinama na temelju različitih intervala praćenja.

Tijekom 29 godina praćenja, dogodilo se 484 slučaja kolorektalnog raka i 112 smrtnih slučajeva zbog kolorektalnog raka u skupini s negativnom početnom kolonoskopijom.

Do 15 godina nakon negativne kolonoskopije, 10-godišnji kumulativni rizik za CRC i mortalitet od CRC-a bili su niži nego u kontrolnoj skupini, sa SIR-om od 0,72 i SMR-om od 0,55.

Produljenjem intervala probira s 10 na 15 godina izostalo bi rano otkrivanje samo dva slučaja CRC-a i prevencija samo jednog smrtnog slučaja CRC-a na 1000 pojedinaca, dok bi se potencijalno izbjeglo 1000 kolonoskopija.

Studija pruža dokaze za preporuku duljeg intervala pregleda kolonoskopije od onog koji se trenutno preporučuje u većini smjernica za populacije bez obiteljskog rizika od CRC. Duži interval između pregleda kolonoskopije mogao bi biti koristan u izbjegavanju nepotrebnih invazivnih pregleda.