„End of life”: kada je vrijeme reći zbogom
09.05.2024.
Etička pitanja se pojavljuju u odnosu medicinskih postupaka i palijativne skrbi, uključujući zabrinutost o opsežnosti i trajanju određenih tretmana. Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore, u članku 4., jasno definira osnovnu dužnost liječnika u skrbi za umiruće pacijente, ističući važnost ublažavanja boli i patnje. Također se naglašava da nastavak intenzivnog liječenju u predsmrtnom stanju nije medicinski opravdan i suprotan je pravu umirućeg pacijenta na dostojanstvenu smrt.
Prikaz slučaja: 67-godišnja pacijentica hospitalizirana je na odjel gastroenterologije poradi dijagnostičke obrade ascitesa. Citomorfološki i imunocitokemijski nalaz sedimenta izljeva upućuje na metastatski karcinom (adenokarcinom – BerEP4, CA125, CK7 pozitivnih stanica, laboratorijska obrada krvi - HE: 1483, CA 125: 142) s velikom vjerojatnošću da je riječ o tumoru jajnika kao primarno sijelo. U prilog tome govori i nalaz MRI zdjelice (povećan desni jajnik, cistično promijenjen, dimenzija: 4x3 cm). Sukladno navedenim nalazima, pacijentica se premješta na odjel ginekologije kako bi se obavila dijagnostička laparoskopija. Tijekom boravka na ginekologiji opće stanje pacijentice se pogoršava i javljaju se klinički znakovi sepse (febrilna i hipotenzivna, prokalcitonin: 5,5, CRP: 225,6), što izaziva sumnju na spontani bakterijski peritonitis. Stanje pacijentice se stabiliziralo na intravensku primjenu ceftriaksona. Zbog lošeg općeg stanja bolesnice, u dogovoru s obitelji, odustaje se od daljnje planirane obrade i liječenja na temelju hrvatskih smjernica za palijativnu skrb.
Odluke o ograničavanju nepotrebnih medicinskih postupaka i usmjeravanju terapije prema palijativnoj skrbi su ključne za sveobuhvatno zbrinjavanje kritično bolesnih pacijenata u kliničkoj praksi.
Haris Mehdić, Matej Martinović, Adnan Isaković, Sonja Krofak