Duhovnost kao četvrta dimenzija zdravlja
08.05.2024.
Duhovnost je u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i njenim članicama dobila svoje čvrsto mjesto kao četvrti element u bio-psiho-socijalnoj definiciji zdravlja iz 1984. godine, što se odrazilo i u govoru, obrazovanju i proučavanju svega što spada u zdravstvenu skrb.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati duhovne potrebe osoba s kroničnim bolestima, bolestima koje suočavaju bolesnika s pitanjem smisla i svrhe života, a radi iznalaženja rješenja kako im podržati zadovoljstvo životom. Istraživanje je provedeno u razdoblju 2021. – 2022. godine uz pomoć anketnih upitnika koji su korišteni u međunarodnom projektu „Evaluation of psychological distress and spiritual dimensions in patients with chronic diseases PSY-SC“.
Rezultati su prikazani deskriptivnom statistikom. U istraživanju je sudjelovalo 508 ispitanika od čega je bilo 305 (60 %) žena i 203 (40 %) muškarca.
Za 47,4 % ispitanika religija je važna u njihovom životu, a za 52,8 % ispitanika duhovnost je važna u njihovom životu.
Sedam najviše istaknutih duhovnih potreba odnosilo se na obitelj ispitanika, a najmanje su istaknute bile duhovne potrebe da netko iz njihove vjerske zajednice brine o njima, da s nekim razgovaraju o životu poslije smrti, te da čitaju vjerske tekstove i da s nekima mole.
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je potrebu uključivanja duhovne skrbi u dimenziju zdravlja. Potreba za duhovnom dimenzijom raspravljana je na zasjedanju generalne skupštine SZO, kada su pozvane članice da razmotre duhovnu dimenziju te je sukladno mogućnostima uključe u strategiju „Zdravlje za sve”. Potreba za duhovnom skrbi, koja nije sinonim za bolničku pastoralnu skrb, očita je zbog čega je potrebno osposobiti zdravstvene djelatnike da ju prepoznaje i ponudi bolesnicima.
Brankica Rimac