Studije koje su ispitivale povećava li unos šećera u prehrani rizik od depresije dale su nedosljedne rezultate. Stoga su autori ove studije istražili ovaj odnos, koristeći bazu podataka američke Nacionalne ankete o ispitivanju zdravlja i prehrane (NHANES). Studija se temelji na podacima od 18.400 sudionika koji su ispunili Nacionalnu anketu Centra za kontrolu i prevenciju bolesti o zdravlju i prehrani između 2011. i 2018. godine.

Tijekom dva intervjua provedena u razmaku od 3-10 dana, istraživači su prikupili informacije o dnevnom unosu šećera na temelju zbroja sadržaja šećera u svim namirnicama i pićima konzumiranim u posljednja 24 sata i razine depresije na temelju Upitnika o zdravlju pacijenata - 9 stavki (PHQ-9).

Istraživači su također prikupili podatke o kovarijantama koje se odnose na dob, spol i povijest zdravlja.

Grubi statistički model pokazao je da je unos šećera u prehrani bio u pozitivnoj korelaciji s depresijom (omjer izgleda [OR], 1,17; P < 0,001).

Nakon prilagodbe za sve kovarijable, istraživači su otkrili da se učestalost depresije povećala za 28% za svakih 100 g/dan povećanja unosa šećera (OR, 1,28; P < 0,001).

Sudionici koji su svakodnevno konzumirali najviše šećera imali su 33% veći rizik od depresije (OR, 1,33; P = 0,003) od onih koji su konzumirali najmanje.

Iako su mehanizmi na kojima se temelji povezanost između unosa šećera hranom i depresije nejasni, jedna je mogućnost da prehrana s visokim udjelom šećera može poremetiti crijevnu mikrobiotu, što može dovesti i do depresije.

Autori studije zaključili su da zdravstvene smjernice koje promiču zdrav stil života mogu pomoći u promicanju kognitivnih i bihevioralnih promjena u široj javnosti koje mogu poboljšati prehrambene navike, smanjiti unos šećera u prehrani i poboljšati cjelokupno mentalno zdravlje, čime se sprječava i depresija.