Ključni sigurnosni korak kod laparoskopske kolecistektomije
15.10.2023.
Od uvođenja laparoskopske kolecistektomije kao zlatnog standarda u kirurškom liječenju kamenaca žučnog mjehura, u svijetu se bilježi značajan porast incidencije jatrogenih ozljeda žučnih vodova.
Fenomen ozljeda se tumači otežanom identifikacijom anatomije žučnih vodova, izostankom spacio-taktilne orijentacije, te krivuljom učenja laparoskopskog načina operiranja. Osim što jatrogene ozljede žučnih vodova predstavljaju izvor morbiditeta i mortaliteta, jedan su od vodećih razloga litigacije poradi odštetnih zahtjeva, poglavito u zemljama zapada (SAD, Kanada), ali sve češće i u našoj zemlji.
Kako bi smanjili izglede za jatrogenu ozljedu žučnih vodova tijekom laparoskopske kolecistektomije američki hepatobilijarni kirurg Steven Strasberg 1995. opisuje tzv. Ključni sigurnosni korak (KSK) što je prijedlog prijevoda izvorne engl. fraze “critical view of safety” (CVS). Radi se kirurškoj taktici gdje se disekcijom peritoneuma i masnog tkiva gornjeg dijela Calotovog trokuta nastoji otvoriti „prozor“ s prednjeg i stražnjeg aspekta tzv. hepatocističnog trokuta kojeg čine donji rub jetre, zajednički jetreni vod i cistični vod uz odvajanje donjeg dijela žučnjaka od lože. Na taj način treba prikazati dvije strukture koje pristupaju na žučnjak: cistični vod (ductus cysticus) i cističnu arteriju (arteria cystica). Nužno je načiniti potpunu mobilizaciju infundibularnog dijela žučnjaka od jetre, kako bi prije presijecanja arterije i cističnog voda bili sigurni da su zaista točno identificirane ove anatomske strukture. Inzistiranje na postizanju ključnog sigurnosnog koraka predstavlja dokaz da su poduzete sve potrebne mjere opreza kako bi pravilno prepoznali anatomske odnose i sveli izglede za neželjenu ozljedu na minimum. Važnost ovog koraka kod laparoskopske kolecistektomije je toliko velika da se u nekim bolnicama u svijetu fotografija ili video snimak KSK-a koristi kao dokaz na sudu u slučaju odštetnog zahtjeva kod jatrogene ozljede ili drugih poslijeoperacijskih komplikacija nakon kolecistektomije.
Pretraživanjem dostupnih radova koju su objavili hrvatski kirurzi bilo na hrvatskom ili engleskom jeziku, jasno je da postoji svjesnost i briga oko sprječavanja, ranog otkrivanja i adekvatnog zbrinjavanja bilijarnih ozljeda pri laparoskopskom odstranjenju žučnjaka.
Iako je kolecistektomija “kruh svagdašnji” svakog abdominalnog kirurga, te se ponekad olako promatra kao jednostavan rutinski zahvat, ozljeda se događa onda kada kada oprez popusti.
Jakov Mihanović, Tamara Gazdić-Alerić, Igor Stipančić