Astma se može činiti kontroliranom sve dok netko ne počne vježbati. Ali to ne znači da vježbanje treba izbjegavati. Tjelovježba je, zapravo, jedan od najboljih načina za smanjenje simptoma astme. Istraživanja u posljednja 2 desetljeća pokazala su da tjelesna aktivnost može poboljšati funkciju pluća i poboljšati kvalitetu života osoba s astmom. Kako se kondicija pacijenata s astmom poboljšava,oni sami  prijavljuju bolji san, smanjeni stres, bolju kontrolu tjelesne težine i više dana bez simptoma. U nekim slučajevima mogu se smanjiti i doze lijekova.

Prema novijim istraživanjima vježbanje smanjuje upalne citokine i povećava protuupalne citokine. To bi moglo pomoći u smirivanju kronične upale dišnih putova i ublažavanju simptoma astme.

Nekoliko jednostavnih smjernica može pomoći pacijentima s astmom da iskoriste dobrobiti vježbanja, a da ostanu sigurni.

Za nekoga tko tek počinje vježbati, postoji samo jedan način da počne: pažljivo. Globalna inicijativa za astmu preporučuje kardio trening i trening snage dva puta tjedno. To bi značilo uvesti vježbe s malim opterećenjem u teretani, odnosno kratke i lagane šetnje.

Pacijenti s astmom trebali bi imati inhalator s lijekom za ublažavanje simptoma u blizini tijekom vježbanja i redovito uzimati svoje lijekove.

Ako vježbaju vani, moraju biti svjesni kvalitete zraka u okruženju. Posebno treba obratiti pažnju na dim i čestice iz požara, alergene i zagađivače. Temperatura i vlažnost zraka također su bitni. Hladan, suhi zrak može dehidrirati i suziti dišne ​​putove, što otežava disanje.

Kako odabrati najbolju vrstu tjelovježbe?

Treba biti realan u ciljevima, a osobe s astmom često imaju manju sposobnost vježbanja. Treba dovoljno vremena za zagrijavanje. Pri zagrijavanju treba kombinirati vježbe nižeg i višeg intenziteta.  

Intervalni trening visokog intenziteta (HIIT) najbolja je opcija za osobe s astmom. Studija iz 2021. pokazala je da tri treninga u intervalima od 20 minuta tjedno značajno poboljšavaju kontrolu astme. Prednost HIIT-a je da se ventilacija može povremeno oporaviti između ciklusa vježbanja. To je ključna razlika u odnosu na konvencionalni kardio trening, gdje stalni napor može dehidrirati dišne puteve brže nego što ih tijelo može obnoviti.

Druga nedavna studija otkrila je da ljudi s astmom koji su radili HIIT treninge imaju manje problema s disanjem i osjećaju se manje umorno, u usporedbi s istom grupom koja je radila kardio trening konstantnim tempom. Obje vrste kardio vježbi dovele su do sličnih poboljšanja u aerobnoj kondiciji.

Također se mogu odabrati druge vrste isprekidanih - ili stani i kreni - vježbi. Trening snage, na primjer, zahtijeva relativno kratka razdoblja napora, s dosta odmora između.

Iako postoji puno dobrih mogućnosti vježbanja za nekoga s astmom, postoji samo jedan loš izbor "Izbjegavanje vježbanja."