Pojava kožnih promjena u zdravstvenih radnika povezana je s negativnim utjecajem rada na važne funkcije kože, uključujući zaštitu od mehaničkih ozljeda, sunčeve svjetlosti, dehidracije i prodora kemijskih tvari ili patogenih mikroorganizama. U zdravstvenih radnika najčešća profesionalna bolest kože je kontaktni dermatitis (CD), iritativni kontaktni dermatitis (ICD) i alergijski kontaktni dermatitis (ACD), koji se javljaju najčešće na šakama. Pritom ICD čini oko 80% profesionalnog CD-a, što ga čini njegovim najčešćim oblikom.

Prema literaturi, učestalost CD-a veća je u zdravstvenih radnika nego kod ostalih zanimanja, gdje je kontakt s iritansima i alergenima na radnom mjestu ključni profesionalni čimbenik rizika. Nadalje, ICD je multifaktorski poremećaj na koji utječu mnogi konstitucijski i okolišni čimbenici. Konstitucijski čimbenici uključuju dob, spol, mjesto na tijelu, atopiju i genetske čimbenike, dok čimbenici okoliša uključuju temperaturu, protok zraka, vlažnost i okluziju. Iritansi koji se često susreću su voda, deterdženti i surfaktanti, otapala, oksidirajuće tvari, kiseline i lužine; međutim, upotreba zaštitnih rukavica ili opreme, navike pranja ruku, uporaba sredstava za čišćenje i kreme, aktivne upalne bolesti kože i svakodnevne aktivnosti također su važne za pojavu ICD-a. Uz to, poznato je da ICD predisponira osobu za pojavu ACD-a. Važni čimbenici rizika za razvoj ACD-a uključuju zanimanje, dob, anamnezu atopijskog dermatitisa, genetiku, ženski spol i fototip svijetle kože.

Ukratko, brojne značajke kože i drugi čimbenici povezani sa zanimanjem doprinose nastanku CD-a u zdravstvenih djelatnika. S obzirom na visoku razinu izloženosti kontaktnim iritansima/alergenima u zdravstvu, provedba preventivnih mjera presudna je za sigurnije radno okruženje.

Iva Japundžić, Ina Novak-Hlebar, Bruno Špiljak, Matea Kuna, Katerina Yale, Liborija Lugović-Mihić