Pregledi sportaša – jesmo li nakon 17 godina bliže rješenju?
16.08.2023.
Svaki puta kada se dogodi smrt mladog sportaša na borilištu počinju se nametati pitanja - je li sustav možda nedostatan, da li su pregledi loši, da li im je opseg nezadovoljavajući, da li preglede provode nedovoljno educirani liječnici? Naravno, gotovo nitko ne govori o tome da od donošenja Zakona o športu (2006.) ne postoji podzakonski akt (Pravilnik) propisan Zakonom koji bi pobliže regulirao navedenu tematiku.
Novi Zakon o sportu (NN 141/22) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine propisao je obvezu donošenja Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenog pregleda, specijalnost liječnika koji obavljaju zdravstveni pregled, rok, vrstu i opseg pregleda sportaša za pojedini sport, učenika i studenata koji sudjeluju u natjecanjima u sustavu školskog i akademskog sporta (članak 15. stavak 5), te organiziranje medicinske pomoći u sportu. Kako je novi zakon rađen u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, sportskim udrugama i Hrvatskim društvom za sportsku medicinu, odmah nakon njegova donošenje pokrenut je postupak donošenja Pravilnika u Ministarstvu zdravstva gdje je pod vodstvom državne tajnice dr. sc. Marije Bubaš, dr. med., osnovana radna skupina za njegovu izradu.
Nacrt ovog Pravilnika (koji uskoro treba ući u javno savjetovanje) uzima u obzir sve stručne i znanstvene spoznaje vezane uz periodiku i opseg preventivnih pregleda sportaša. Uz to je uveo i odgovarajuće instrumente koji omogućuju preventivnu te kurativnu zdravstvenu zaštitu sportaša i to kako tijekom natjecanja, tako i tijekom trenažnog postupka, a sve u okviru slova novog Zakona o sportu (NN 141/22).
Pravilnikom je predviđena stratifikacija rizika prema intenzitetu sporta, dobi, spolu, trenutačnom programu treninga i natjecanja. Nacrt pravilnika propisuje minimalni standard, ali omogućuje nadležnom liječniku da na temelju stratifikacije rizika skrati dinamiku pregleda ili proširi opseg pregleda u slučaju indikacije. Nacrt Pravilnika omogućuje da pojedini sportski savezi, na temelju stručnih i znanstvenih informacija, mogu za svoje sportaše propisati češće i opsežnije preglede (primjerice: boksački savez zbog prirode sporta).
Na temelju do sada poznatih stručnih preporuka međunarodnih stručnih društava (Američka, Europska, Azijsko-pacifička kardiološka društva te Europska federacija društava sportske medicine) i znanstvenih spoznaja te bliske suradnje sa Sekcijom sportske kardiologije Hrvatskog kardiološkog društva HLZ-a određena je godišnja (jednom godišnje) periodika preventivnih pregleda te dvogodišnja (jednom u dvije godine) za sportove niskog intenziteta. Kako bi se odgovorilo izazovu vezanom uz akutne bolesti i stanja, dodatno je uveden institut izvanrednog pregleda. Na izvanredni pregled sportaša može uputiti veći broj osoba iz zdravstvenog ili sportskog sustava (specificirano u Pravilniku).
Klasifikaciju sportova prema intenzitetu, kakva se koristi za određivanje periodike i opsega preventivnih pregleda, dodatno podupire i Europska asocijacija preventivne kardiologije (EAPC), koja u svojim preporukama dodatno pojašnjava patofiziologiju promjena srčanožilnog sustava te stratifikaciju rizika vezanih uz različite sportske grane.
EFSMA preporučuje uporabu standardiziranog upitnika te 12-kanalnog EKG-a, što je preporučeno i u ovom nacrtu Pravilnika. Navedeno preporučuje i Europsko kardiološko društvo uz standardiziranu internacionalnu interpretaciju koja je preporučena u nacrtu Pravilnika te će biti detaljno razrađena u Smjernicama Hrvatskog društva za sportsku medicinu HLZ-a.
Niti jedan program probira (bez obzira kako opsežan i sveobuhvatan bio) ne može osigurati 100 %-tnu osjetljivost (otkrivanje svih osoba pod rizikom).
Damir Plavec