Klinika za psihijatriju Vrapče pokrenula je Program za očuvanje mentalnog zdravlja u postpartalnom periodu Postnatal, kako je program zamišljen i kada kreće?

Riječ je o novom programu, kakav do sada nije postojao unutar zdravstvenog sustava, a mi smo smatrali da za nečim ovakvim postoji velika potreba. Njegov je cilj prevencija, rano prepoznavanje psihičkih poteškoća koje se mogu pojaviti u postporođajnom razdoblju te njihovo liječenje. Program je namijenjen rodiljama i majkama djece do 2. godine starosti, a uključuje psihoedukativne grupe, psihoterapijski rad, tehnike relaksacije i učenje socijalnih vještina. Trenutno smo u fazi formiranja grupe, obavljamo razgovore sa ženama koje nam se obrate za pomoć, a sa samim programom krećemo kroz nekoliko tjedana.

Baby blues pogađa po nekim istraživanjima gotovo 80 posto majki, no traje kratko, a prava porođajna depresija pogađa oko deset posto žena. Što pokazuju najnovija istraživanja, povećava li se broj majki koje pate od postporođajne depresije?

Zabilježen je porast u prevalenciji depresije općenito pa tako i one koja se javlja u postporođajnom periodu. Mnoge majke nakon poroda osjećaju neke prilagodbene simptome koje traju u prosjeku nekoliko dana i potom sami prolaze, tada govorimo o baby bluesu. Kod depresivne epizode simptomi traju barem dva tjedna u kontinuitetu, intenzivniji su i značajnije utječu na svakodnevno funkcioniranje. U tom je slučaju potrebno potražiti stručnu pomoć.

Kakva je situacija u Hrvatskoj, smanjuje li se stigma mentalnog zdravlja i jesu li žene spremnije nego prije zatražiti stručnu pomoć zbog poslijeporođajne depresije?

Stigma se donekle smanjuje, ali ona i dalje postoji i ima negativan učinak na traženje pomoći i liječenje zato je važno govoriti o temama vezanim za mentalno zdravlje, provoditi psihoedukaciju i liječenje učiniti što dostupnijim.

Majke su još uvijek te na koje pada veći teret brige oko djeteta, koliko je nedostatak podrške čest okidač depresije?

Nedostatak podrške jedan je od faktora rizika za nastanak postporođajne depresije. Iako je odnos majke i djeteta specifičan to ne znači da majka sve može i treba raditi sama. Velik je i neophodan značaj podrške i uključenosti partnera, ali i šire obitelji i zajednice.

Koliko stres i osjećaj nesigurnosti zbog izvanrednih situacija može utjecati na razvoj poslijeporođajne depresije? Veći rizik imaju i majke koje su imale težak porod?

Stresni događaji su jedan od faktora rizika za razvoj postporođajne depresije, a izvanredne situacije poput rata, potresa, pandemije COVIDA posebno su stresne. Osim prisutnog straha, nesigurnosti i neizvjesnosti i dostupnost zdravstvene skrbi tada može biti umanjena. Otežan porod također doprinosi većoj mogućnosti razvoja ovog poremećaja.

Kako obitelj može pomoći majci koja pati od postporođajne depresije, a kako majka može ojačati svoje mentalno zdravlje?

Obitelj treba pokazati jedan empatizirajući i podržavajući stav prema majci, dakle slušati ju, biti uz nju, ne kritizirati ju i osuđivati, shvatiti da si osoba kada je depresivna ne može pomoći sama. Isto tako treba ju ohrabriti i obavezno motivirati da potraži stručnu pomoć kada je to potrebno. Majka može ojačati svoje mentalno zdravlje tako da si ne postavlja nerealne ciljeve, da prihvati da ne može sve stići, da ne može sve sama i da se zbog toga ne osjeća loše i neadekvatno, da potraži i prihvati pomoć bližnjih oko svakodnevnih aktivnosti, da pokuša pronaći neko vrijeme za sebe u kojem može raditi nešto što će ju razveseliti, da ne zanemari svoje zdravlje i zdrave životne navike.

Ono o čemu se manje priča jest depresija kod očeva, po nekim istraživanjima čak trećina muškaraca pati od nekih simptoma depresije nakon što postanu očevi?

Točno je da se depresivni simptomi mogu javiti i kod očeva. Za očeve je to također jedan novi životni period u kojemu se trebaju snaći, mijenja se dinamika unutar obitelji, dinamika s partnericom, osjećaj odgovornosti raste, ostaje puno manje slobodnog vremena. Uz sve to kao i kod žena postoje određeni rizični faktori koji povećavaju mogućnost pojave depresije.

Mnoge majke u Hrvatskoj su javno govorile kakve sve neugodne situacije su doživjele od strane pojedinaca tijekom pregleda/poroda. Koliko takve traume mogu utjecati na postporođajnu depresiju i majčin odnos prema novoj trudnoći?

Ginekološki pregled za ženu je već sam po sebi jedna osjetljivija situacija gdje se žena osjeća na neki način izloženom, ranjiva je. U tom trenu treba i zaslužuje dobiti jedan dostojanstven i ugodan pristup pun razumijevanja i strpljenja. Porod je poseban događaj u ženinom životu, ali je isto tako i emotivno i fizički jako izazovan. Jako je važno da ženi to iskustvo ostane u što boljem sjećanju te da dobije adekvatan pristup kakav i zaslužuje. Negativna iskustva ovih situacija svakako mogu prouzročiti traume koja mogu povećati rizik od postporođajne depresije, ali i utjecati na odluke o daljnjim trudnoćama.

Poslijeporođajna psihoza po nekim statistikama pogađa jednu od 500 žena nakon poroda. U tim slučajevima stručna pomoć kao i podrška obitelji je posebno važna?

Postporođajna psihoza spada u drugu skupinu poremećaja, psihotične poremećaje, gdje se klinička slika razlikuje od one u depresiji. Radi se o ozbiljnom stanju koje apsolutno zahtjeva pravovremeno prepoznavanje i neodgodivo liječenje. Ako se ne liječi, ono nikako nije kratkotrajno, odnosno ne prolazi „samo od sebe“.

Zavod za socijalnu psihijatriju

Forma programa

Prije uključenja u program obavlja se timska procjena. Program se provodi ponedjeljkom i petkom. Ponedjeljkom se program odvija online, a uključuje psihoedukativne aktivnosti i tehnike relaksacije. Petkom se program odvija uživo, a sastoji se od grupne psihoterapije, individualnih pregleda i psihoterapije, razgovora sa socijalnim radnikom i grupnih radionica. Planira se da grupa ima do 20 pacijentica. Za program je potrebna D1 uputnica.

Kontakt telefon: 01/3713-266 e-mail: postnatal@bolnica-vrapce.hr