Kako potaknuti inovativnost u Hrvatskoj i to specifično u području zdravstva? Kako povezati istraživače i znanstvenike s fakulteta s poduzetnicima? Kako inovatori mogu doći do kliničara i zajedno razvijati ono što je najpotrebnije zdravstvenim radnicima i pacijentima?

Neki od odgovora na ova pitanja mogli su se čuti 7. lipnja 2023. godine, na  Morning Health Talks (MHT) događaju koji je organiziran unutar EIT Health programa čije aktivnosti provodi Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu, kao EIT Health Hub za Hrvatsku.

Morning Health Talks je zamišljen kao događaj na kojem se okupljaju različiti dionici ekosustava zdravstvenih inovacija kako bi uz jutarnju šalicu kave raspravili o temama i izazovima specifičnim za našu zajednicu. Sve prisutne dočekala je i pozdravila dr. sc. Vesna Gabelica Marković, te u kratko predstavila EIT Health program te aktivnosti koje Sveučilište u Zagrebu provodi kao EIT Health Hub za Hrvatsku.

Tema ovogodišnjeg prvog MHT-a bila je Bolnice kao inovacijski centri, a u temu nas je uveo Timo Alalääkkölä, voditelj odjela za testiranje i inovacije na Oulu sveučilišnoj bolnici u Finskoj. Tijekom on line predavanja pod naslovom “Innovation culture and the importance of public-private collaboration in health care”, podijelio je s prisutnima vrlo zanimljive projekte kojima potiču inovacije u bolnicama i time podižu kvalitetu zdravstvenih usluga.

Panel raspravu s četiri vrhunska stručnjaka iz zdravstvene zajednice, vodila je dr. sc. Vlatka Petrović, o.d. privremenog voditelja CIRTT-a Sveučilišta u Zagrebu.

Zanimljive inicijative na nivou primarne zdravstvene zaštite predstavio je ravnatelj Doma zdravlja Centar Ino Protrka dr. med. Kroz aktivnu suradnju s poliklinikom Magdalena koriste chatbot Magi, telemedicinski sustav za EKG i holter EKG koji aktivno prati pacijente. Razvijaju i platformu za prvi kontakt, mobilno zdravstvo u okviru patronažne službe koja s terena šalje nalaze spirometrija i EKG-a, čime se uklanja potreba za odlaskom starijih i teže pokretnih osoba u bolnicu. Novost je i razvoj zelenog recepta koji će smanjiti pritisak na odjel fizikalne medicine i fizioterapije tako što će svakom bolesniku dati preporuka za tjelesnu aktivnost u skladu s njegovim individualnim potrebama i zdravstvenim stanjem.  

Dr. sc. Ivan Kruljac, dr. med., specijalist endokrinolog-dijabetolog i poduzetnik, predstavio je zasebnu jedinicu za klinička ispitivanja unutar privatne bolnice u kojoj je razvijen novi model koordinacije obavljanja pretraga koje su teško dostupne u javnozdravstvenom sustavu i time pružaju pacijentima involviranim u kliničko istraživanje „nadstandard“.  Naglasio je da je potrebno raditi na promociji kliničkih istraživanja i objasniti općoj populaciji prednosti kliničkih istraživanja.

Prof. dr. sc. Goran Šimić, dr. med., istaknuo je preopterećenost zdravstvenog sustava jer su potrebe velike, a na primjeru depresije postavio je pitanje može li se liječenje ove bolesti provoditi samo na temelju genskog probira i samoliječenja? Pitao je prisutne treba li u bolnice uz medicinskog direktora uvesti i ekonomskog direktora kao što je to u Njemačkoj, te je istaknuo da nam nedostaje strateško planiranje i upravljanje sustavom.

Dražen Belina dr. med., specijalist – dječji kirurg predstavio je projekt genske medicine i mogućnosti otkrivanja kardiomiopatija te je prodiskutirao s prisutnima o ostvarivanju tog projekta u Hrvatskoj. Iz svog dugogodišnjeg iskustva i iz perspektive „klinike“ jasno je naglasio da je za stvaranje i razvoj inovacija bolničkom osoblju potrebna pomoć, jer im nedostaje osnovna infrastruktura i financiranje inovacijskih projekata.

Publika je postavljala niz pitanja među kojima i pitanje kako u Hrvatskoj možemo validirati svoju ideju, koliko su liječnici otvoreni za suradnju i treba li nam centar za inovacije? Trenutačno još uvijek nema dovoljno preklopnih točaka između inovacija i javnog i privatnog zdravstvenog sustava, a događaji poput ovog prava su prilika za isticanje ključnih problema i novih inovativnih rješenja. Uspjeh samog događaja očituje se u tome što su sudionici razmijenili kontakte i time ostvarili moguće nove suradnje koje imaju potencijal cijeli sustav podići na novu razinu.