Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu. Korovna biljka ambrozija je izuzetno prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije.

Općenito o ambroziji:

• biljka 45. paralele, široko rasprostranjena i vrlo otporna;
• pogoduje joj suha klima i otvoren okoliš;
• nastanjuje područja Europe, Azije i Australije;
• epicentar širenja je Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija;
• invazivna korovna biljka (korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama);
• otporna na određene herbicide;
• značajan utjecaj na zdravlje ljudi.

Činjenice o ambroziji:

• proizvodi golemi broj sjemenki (od 3 000 do 60 000/biljci);
• dormantno sjeme (preživljavanje u tlu i do 30 godina);
• velika produkcija peluda visokog alergenog potencijala (proizvodi čak 1 milijun zrnaca dnevno);
• ukupno čak 12 različitih alergenih proteina identificiranih u biljci;
• Amb a 1 i Amb a 11 imaju najvišu razinu “potentnosti”;
• biljka potiče procese i humoralne (IgE protutijela) i stanične imunosti (T stanice);
• radi proteina Amb a 6 kod 20-35% ljudi razvija se križna reakcija (mogućnost razvoja višestruke preosjetljivosti, produljeno razdoblje preosjetljivosti) s: pelinom, maslačkom, zlatošipkom, suncokretom, travama, brezom, krastavcem, tikvicama, artičokom, dinjom, lubenicom, bananom, mangom, čajem od kamilice, čajem od hibiskusa, sjemenkama suncokreta;
• pelud se zračnim strujama prenosi na velike udaljenosti (npr. na područje sjeverne Europe);
• zarasla površina od 1 hektra oslobađa 66 kg peluda u sezoni;
• brzina širenja biljke na novo područje je u prosjeku i do 70 km/godini!
• suša sprečava širenje biljke na Mediteranu.

Važno o ambroziji:

• utječe na zagađenje zraka;
• oko 13,5 milijuna stanovnika Europe ima zdravstvene probleme zbog peluda ambrozije;
• procjena nastalih ekonomskih i zdravstvenih troškova je oko 6,224 milijarde eura godišnje;
• zbog klimatskih promjena dulja polinacijska sezona i viša koncentracija peluda u zraku;
• razvoj metoda identifikacije “proteinskog profila” peluda ima potencijal za razvoj dijagnostičkih terapijskih rješenja;
• prirodni neprijatelj je invazivni sjevernoamerički kukac Ophraella communa LeSage pronađen na određenim lokacijama u Parku prirode Lonjsko polje;
• velika uloga čovjeka u širenju biljke!

Ambroziju je potrebno uklanjati u dvorištima, vrtovima, na poljoprivrednom obrađenom i neobrađenom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu, šumama i lovištima, na javnim zelenim površinama, nasipima i obalama uz vodotokove, kanale i na površinama uz javne prometnice.

Jednom riječju, potrebno ju je ukloniti na svim površinama gdje se pojavi! Apeliramo na sve građane i pravne subjekte na aktivno sudjelovanje u suzbijanju ambrozije kako bi osigurali kvalitetniji i zdraviji život alergičnim osobama te spriječili ili ublažili njezin štetni utjecaj na bioraznolikost i  gospodarstvo!

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2002. godine kontinuirano prati zastupljenost alergenog peluda u zraku Grada Zagreba u sklopu Programa zdravstvene ekologije. Program sufinancira Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Pripremile: dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., znan. suradnik i Ana Večenaj, dipl. ing.