Što znamo o ambroziji i kako se uspješno boriti protiv nje?
13.07.2022.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu. Korovna biljka ambrozija izuzetno je prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije.
Ambroziju je potrebno ukloniti na svim površinama gdje se pojavi!
Hrvatska se sve više prepoznaje kao poželjna turistička destinacija koja, osim prirodnih ljepota, u novije vrijeme pruža i usluge zdravstvenoga turizma, pa tim više problem alergija na pelud ambrozije postaje širi. Izbor turističke destinacije ovisit će i o stanju kvalitete zraka s obzirom na opterećenje zraka peludom ambrozije jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja. Uz sve veću zdravstvenu važnost ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje.
Općenito o ambroziji:
-
biljka 45. paralele
-
pogoduje joj suha klima i otvoren okoliš
-
nastanjuje područja Europe, Azije i Australije
-
epicentar širenja je Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija
-
invazivna korovna biljka
-
korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama
-
otporna na određene herbicide
-
široko rasprostranjena i vrlo otporna
-
lijepog imena, ali izuzetno škodljiva
-
utecaj na zdravlje ljudi
Činjenice o ambroziji:
-
proizvodi golemi broj sjemenki (od 3 000 do 60 000 po biljci)
-
sjemenke padaju na tlo do 2 m oko biljke
-
sjemenke su najbrojnije do 5 cm dubine tla
-
dormantno sjeme (preživljavanje u tlu i do 30 godina)
-
sjeme se prenosi transportnim tlom, rijekama, plovnim i ostalim putevima
-
životinje isto mogu doprinijeti širenju biljke
-
velika produkcija peluda (proizvodi čak milijun zrnaca dnevno)
-
pelud visokog alergenoga potencijala
-
ukupno čak 12 različitih alergenih proteina identificiranih u biljci
-
Amb a 1 i Amb a 11 imaju najvišu razinu “potentnosti”
-
biljka potiče procese i humoralne (IgE protutijela) i stanične imunosti (T stanice)
-
radi proteina Amb a 6 kod 20 do 35% ljudi razvija se križna reakcija (mogućnost razvoja višestruke preosjetljivosti, produljeno razdoblje preosjetljivosti) sa: pelinom, maslačkom, zlatošipkom, suncokretom, travama, brezom, krastavcem, tikvicama, artičokom, dinjom, lubenicom, bananom, mangom, čajem od kamilice, čajem od hibiskusa, sjemenkama suncokreta
-
pelud se zračnim strujama prenosi na velike udaljenosti (npr. na područje sjeverne Europe)
-
zarasla površina od 1 hektra oslobađa 66 kg peluda u sezoni
-
brzina širenja biljke na novo područje je u prosjeku i do 70 km godišnje!
-
za širenje biljke je važna temperatura i oborine
-
dugotrajna kišna razdoblja mogu utjecati na pomak uobičajenog rasta ove korovne vrste
-
suša sprečava širenje biljke na Mediteranu
Važno o ambroziji:
-
utječe na zagađenje zraka
-
oko 13,5 milijuna stanovnika Europe ima zdravstvene probleme zbog peludi ambrozije
-
procjena nastalih ekonomskih i zdravstvenih troškova je oko 6,224 milijarde eura godišnje
-
zbog klimatskih promjena dulja polinacijska sezona i viša koncentracija peluda u zraku
-
razvoj metoda identifikacije “proteinskog profila” peluda ima potencijal za razvoj dijagnostičkih terapijskih rješenja
-
negativan utjecaj na turizam - sve je češće nalazimo u priobalnom dijelu Hrvatske
-
globalna trgovina ima značajnu ulogu u širenju biljke
-
prirodni neprijatelj je invazivni sjevernoamerički kukac Ophraella communa LeSage pronađen na određenim lokacijama u Parku prirode Lonjsko polje
-
velika uloga čovjeka u širenju biljke!
Kako se uspješno boriti protiv nje?
Kontroliranje i suzbijanje širenja ambrozije postalo je međusektorski prioritet te je Hrvatska donijela zakonske akte koji se odnose na praćenje aeroalergena i kontrolu širenja same biljke.
Ambroziju je potrebno uklanjati u dvorištima, vrtovima, na poljoprivrednom, obrađenom i neobrađenom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu, šumama i lovištima, na javnim zelenim površinama, nasipima i obalama uz vodotokove, kanale i na površinama uz javne prometnice.