U sklopu manifestacija Noć knjige i Dan hrvatske knjige koja je održana od 21. do 23. travnja 2023. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Središnja medicinska knjižnica priređen je program Prednosti i nedostaci korištenja umjetne inteligencije (AI) u medicini, kojim je problematiziran odnos između učinkovitosti nove tehnologije i neizbježne dehumanizacije.

Sudjelovali su:

• dr. sc. Anja Barešić, znanstveni suradnik, Institut Ruđer Bošković;
• Jan Homolak, dr. med., asistent, Medicinski fakultet Zagreb;
• Josip Jukić, mag. ing. comp., asistent, Fakultet elektrotehnike i računarstva;
• dr. sc. Andro Košec, viši asistent, Medicinski fakultet Zagreb, KBC Sestre milosrdnice;
• prof. dr. sc. Mirza Žižak, Medicinski fakultet Zagreb

Razgovor možete poslušati na mrežnim stranicama Središnje medicinske knjižnice.

Manifestacija Noć knjige pokrenuta je uz Svjetski dan knjige i autorskih prava koji se obilježava 23. travnja, a proglašen je 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a. Riječ je o simboličnom datumu u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Tom prigodom UNESCO, u suradnji s međunarodnim organizacijama koje predstavljaju tri glavna sektora knjižne industrije – izdavače, knjižare i knjižnice.

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja odlukom Sabora Republike Hrvatske iz 1996. godine, a u spomen na Marka Marulića, koji je toga dana 1501. godine dovršio svoju Juditu.

Prednosti korištenja umjetne inteligencije (AI) u medicini:

1. Poboljšanje dijagnostike: AI može poboljšati dijagnostiku različitih bolesti i stanja tako što može analizirati ogromne količine podataka, prepoznati uzorke i identificirati čak i najmanje promjene u uzorcima.
2. Poboljšanje terapije: AI može pomoći u stvaranju prilagođenih terapija koje su optimizirane za pojedinačne pacijente. To se može postići uz pomoć analize velike količine podataka o pacijentovim osobinama, simptomima i genetici.
3. Brže i preciznije procjene: AI može poboljšati brzinu i preciznost procjene stanja pacijenta, posebno u hitnim situacijama.
4. Smanjenje pogrešaka u dijagnostici i liječenju: AI može smanjiti broj pogrešaka koje nastaju zbog ljudske pogreške, jer AI ima mogućnost analizirati ogromne količine podataka i identificirati uzorke koje su ljudima teško prepoznati.

Nedostaci korištenja umjetne inteligencije (AI) u medicini:

1. Nedostatak ljudskog konteksta: AI nema sposobnost shvaćanja konteksta pacijentovih životnih okolnosti i osobnih vrijednosti, što može dovesti do pogrešnih dijagnoza i tretmana.
2. Potencijalni nedostatak transparentnosti: AI može proizvesti rješenja koja su teška za ljudsko razumijevanje, a to može otežati razumijevanje i validaciju njihove ispravnosti.
3. Ograničeno učenje: AI je ograničen učenjem koje se temelji na dostupnim podacima, što znači da AI može donositi odluke temeljene samo na onome što je već naučeno i ne može prilagoditi svoje rješenje u situacijama u kojima se događaju novi i neočekivani događaji.
4. Pitanja privatnosti: AI prikuplja velike količine podataka o pacijentima, a to može dovesti do problema s privatnošću i sigurnošću podataka ako se ne primjenjuju strogi sigurnosni protokoli.

Pogledajte video: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:613601