Dodaci prehrani koji sadrže kolagenske peptide već se koriste kao potpora u liječenju upale u slučajevima kroničnog osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, koji dijele zajedničke čimbenike rizika i razvojne mehanizme s parodontitisom​. Međutim, također postoji široka lepeza rješenja za moduliranje upale i smanjenje bakterijske neravnoteže koja potiče upalu nakon mehaničkog uklanjanja plaka. To može uključivati sustavnu ili lokalnu primjenu lijekova koji inhibiraju upalni odgovor ili aktivno potiču njegovo rješavanje, kao i ciljane promjene u svakodnevnoj prehrani pacijenata ili uzimanje dodataka prehrani kao što su probiotici i omega-3 masne kiseline.

Autori studije objašnjavaju kako je profesionalno mehaničko uklanjanje plaka jedan od pristupa za podršku oralnoj higijeni, ali nakon procesa ostaje klinički relevantna količina parodontne upale, koja se očituje u krvarenju pri sondiranju te je povezana s povećanim rizikom od recidiva ili progresije bolesti, objašnjavaju autori studije. U intervencijskim ispitivanjima na životinjama i ljudima, unos kolagenskih peptida s visokim udjelom hidroksiprolina, glicina i prolina rezultirala je poboljšanim zacjeljivanjem rana i sanacijom oslabljene funkcije imunosnog sustava. Istraživači su stoga proučavali utjecaj uzimanja komercijalno dostupnog kolagenskog peptida u obliku dodatka prehrani na parametre upale kod pacijenata podvrgnutih mehaničkom čišćenju plaka.

Dvostruko slijepo randomizirano ispitivanje uključivalo je 39 pacijenata s kroničnim parodontitisom koji su podvrgnuti naknadnoj parodontnoj njezi za smanjenje upale. Kako bi bili uključeni u studiju, pacijenti su morali imati najmanje 10 prirodnih zuba, povijest liječenog kroničnog parodontitisa praćenog redovitom naknadnom parodontnom njegom i prisutnost blagog do umjerenog kroničnog gingivitisa. Pacijenti su uzimali pripravak bioaktivnih kolagenskih peptida ili placebo tijekom tri mjeseca. Parodontna upala i krvarenje pri sondiranju procijenjeni su na početku i završetku studije, uključujući rezultate gingivalnog indeksa, zapis kontrole plaka, recesije gingive i dubinu parodontnoga džepa sonde.

Pri ponovnoj procjeni na završetku ispitivanja, srednji udio mjesta krvarenja pri sondiranju značajno se smanjio u eksperimentalnoj skupini, a udio parodontne upaljene površine bio je značajno manji, u usporedbi s osnovnom vrijednošću.

Također je zabilježeno smanjenje srednje vrijednosti gingivalnog indeksa u obje skupine. Niži rezultati zapisa kontrole plaka pokazuju kako blagotvoran učinak kolagenskih peptida nije primarno posljedica poboljšane kontrole plaka, već sustavne imunosne modulacije i rješavanja bakterijske neravnoteže koja potiče upalu.​ Autori studije smatraju kako bi to moglo biti zbog visokog sadržaja L-arginina u pripravku korištenom u studiji koji potiče stvaranje dušikovog oksida i ublažava upalne epizode. Stručnjaci ističu kako bi se u budućim ispitivanjima trebala uključiti veća kohorta pacijenata s ozbiljnijim upalnim stanjima, uz opažanja tijekom duljeg razdoblja, kako bi se utvrdila optimalna djelotvorna doza kolagenskih peptida.