Zadovoljstvo radom od kuće u pandemiji bolesti COVID-19
31.12.2022.
Na početku pandemije bolesti COVID-19 drastično se povećao broj osoba koje su radile od kuće. Novi uvjeti rada nisu bili standardizirani, a radna učinkovitost ovisila je o mogućnosti odvajanja radnih od kućanskih i obiteljskih obveza. Iako nema čvrstih dokaza o negativnom utjecaju rada od kuće na zdrav-lje radnika u pandemiji, uočeno je da su žene bile umornije ili depresivnije od muškaraca, dok su muškarci bolje održavali balans između privatnog i radnog vremena.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi zadovoljstvo hrvatskih radnika koji su započeli raditi od kuće na početku pandemije bolesti COVID-19 te ispitati povezanost zadovoljstva s dobi i spolom. Radi se o presječnom istraživanju, u koje su bila uključena 232 (121 muških i 111 ženskih) zaposlenika jedne telekomunikacijske tvrtke. Korišten je prigodni upitnik, koji je svaki sudionik ispunio jednom, odmah nakon isteka osam mjeseci rada od kuće.
Većina (59,9%) sudionika bila je zadovoljna tijekom rada od kuće. Nije nađena razlika u zadovoljstvu između muškaraca i žena (χ2(1)=1,179, P=0,278) te mlađih i starijih sudionika (U=6347,0, P=0,821). Nezadovoljstvo sudionika bilo je povezano s duljim radom (χ2(2)=14,015, P<0,001), ometanjem ukućana u radu (χ2(2)=14,601, P<0,001) i nemogućnošću odvajanja privatnog od radnog vremena (χ2(1)=28,917, P<0,001). Značajno više muškaraca (79,3%) u odnosu na žene (67,6%) smatralo je da može odvojiti radno od privatnog vremena, χ2(1)=4,139, P=0,042. Većina (89,0%) sudionika htjela bi nastaviti raditi od kuće stalno (27,1%) ili povremeno (72,9%) nakon prestanka pandemije. Radnici koji nisu zadovoljni radom od kuće ili otežano odvajaju radno od privatnog vremena trebali bi unaprijediti kvalitetu prostora i sredstava za rad od kuće, uskladiti kućanske i obiteljske obveze s radnim obvezama ili razmotriti povratak na uobičajeno mjesto rada neovisno o dobi i spolu.
Roko Žaja, Azra Huršidić Radulović
