Rak prostate

Od raka prostate, najčešćeg novodijagnosticiranog raka muškaraca u Hrvatskoj, godišnje oboli oko 2800 osoba, a prema posljednjim je podacima u 2021. godini umrlo njih 805. U gotovo 90% slučajeva javlja se kod muškaraca starijih od 60 godina, a incidencija je u porastu. Nove smjernice za probir na rak koje je izdala Europska komisija preporučuju PSA testiranje (testiranje prostata specifičnog antigena) kod muškaraca mlađih od 70 godina, međutim važno je u svakom pojedinom slučaju procijeniti koristi i rizike tog postupka.

Rak testisa

Rak testisa javlja češće se javlja kod mlađih muškaraca, najčešće (preko 80%) prije 50-te godine života. U Hrvatskoj od njega godišnje oboli oko 200 muškaraca. U usporedbi s drugim sijelima raka, prognoza je vrlo dobra- petogodišnje preživljenje procjenjuje se na oko 95%. Važno je redovito (jednom u mjesec-dva) pregledati testise i posjetiti liječnika ukoliko primijetite bilo kakvu promjenu ili kvržicu – liječenje raka testisa otkrivenog u ranom stadiju, pa čak i uklanjanje jednog testisa, najčešće ne utječe na seksualni život ili plodnost.

Mentalno zdravlje i suicidi

Smrt od suicida u Hrvatskoj je vodeći uzrok smrti od ozljeda kod muškaraca između 20 i 64 godine života. Prema posljednjim su podacima u 2021. godini od suicida umrla 454 muškarca, što je 78% od ukupnog broja smrti od suicida te godine. Brojna istraživanja pokazuju da su muškarci manje skloni od žena potražiti pomoć kod pojave zdravstvenih problema, pa tako i kod pojave psihičkih teškoća.

Razgovor o emocijama i psihičkim teškoćama u suprotnosti je s rodnim ulogama i s njima povezanim osobinama koje pripisujemo muškarcima kao što su stabilnost, snaga i asertivnost. Rodna uloga muškarca kao „hranitelja“ obitelji i s njom povezan osjećaj odgovornosti dovodi do većeg utjecaja socioekonomskih problema kao što su nezaposlenost, nizak društveni status i financijski problemi na psihičko zdravlje muškaraca. Visoka prevalencija PTSP-a Hrvatskoj, posebno izražena kod muškaraca kao rezultat sudjelovanja u Domovinskom ratu, također doprinosi riziku od suicida.
Svi zajedno možemo poboljšati stanje psihičkog zdravlja muškaraca oko nas. Prepoznavanje rodnih uloga i promjene očekivanja, osvještavanje načina na koji muškarci komuniciraju o emocionalnim teškoćama i prilagodba pristupa zdravstvenih stručnjaka i stručnjaka za mentalno zdravlje te fokus na posebno ugrožene skupine kod formiranja intervencija i javnozdravstvenih akcija, olakšat će muškarcima traženje pomoći, ali i svima nama da prepoznamo znakove psihičkih teškoća i suicidalnosti.