Svjetska zdravstvena ortanizacija (SZO) i Međunarodna organizacija rada (ILO) pozvali su na konkretne akcije za rješavanje problema mentalnog zdravlja radne populacije. 

Globalne smjernice SZO-a o mentalnom zdravlju na poslu preporučuju rješavanje rizika opasnih za mentalno zdravlje kao što su teška radna opterećenja, negativno ponašanje i drugi čimbenici koji stvaraju probleme na poslu. Po prvi put SZO preporučuje obuku menadžera, kako bi izgradili svoje vještine za sprječavanje stresnih radnih okruženja i reagiranje na radnike s problemina

Svjetsko izvješće o mentalnom zdravlju SZO-a, objavljeno u lipnju 2022., pokazalo je da je od jedne milijarde ljudi koji su živjeli s mentalnim poremećajem u 2019., 15% radno sposobnih odraslih osoba doživjelo mentalni poremećaj. Posao pojačava šire društvene probleme koji negativno utječu na mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju i nejednakost. Maltretiranje i psihičko nasilje (poznato i kao "mobbing") ključna je pritužba uznemiravanja na radnom mjestu koje ima negativan učinak na mentalno zdravlje radnika. Ipak, rasprava o mentalnom zdravlju i dalje je tabu u radnim okruženjima diljem svijeta.

Smjernice također preporučuju bolje načine za prilagodbu potrebama radnika s mentalnim zdravstvenim problemima, predlažu intervencije koje podržavaju njihov povratak na posao, a za one s teškim mentalnim zdravstvenim problemima, pružaju riješenja koja olakšavaju nalaženje plaćenog posla.

Ove nove smjernice mogu pomoći u sprječavanju negativnih radnih situacija te ponuditi prijeko potrebnu zaštitu mentalnog zdravlja i podršku zaposlenim ljudima. Kako ljudi provode veliki dio svog života na poslu – sigurno i zdravo radno okruženje je od ključne važnosti. 

COVID-19 izazvao je 25% porast opće anksioznosti i depresije u cijelom svijetu, ukazujući koliko su vlade bile nespremne za njegov utjecaj na mentalno zdravlje i otkrivajući globalni nedostatak resursa za mentalno zdravlje. Godine 2020. vlade diljem svijeta potrošile su u prosjeku samo 2% zdravstvenih proračuna na mentalno zdravlje, a zemlje s nižim srednjim dohotkom uložile su manje od 1%.