Sepsa je najčešća, ali teško prepoznatljiva bolest koja nosi visok rizik od smrti i dugotrajnih komplikacija te invaliditeta i ostaje glavni uzrok smrti od infekcije usprkos napredovanju moderne medicine, uključujući cjepiva, antibiotike i intenzivno liječenje.

Može dovesti do septičkog šoka, multiorganskog zatajenja i smrti, naročito ako nije na vrijeme prepoznata u ranoj fazi razvoja te ako nije adekvatno liječena. Ograničenja u liječenju vezana su za multirezistentne bakterije razvijene prvenstveno prevelikom neopravdanom uporabom antibiotika.

Godišnje od sepse oboli između 47.000.000 i 50.000.000, a najmanje 11.000.000 će umrijeti od posljedice sepse. Jedna od pet smrti diljem svijeta povezana je sa sepsom. Oko 50 % preživjelih od sepse pati od dugotrajnih fizičkih ili psihičkih posljedica.
Broj hospitaliziranih osoba povezanih sa sepsom udvostručio se tijekom posljednjih 10 godina  i pretekli su broj hospitaliziranih od infarkta miokarda.
Međunarodna istraživanja pokazala su da je 20-40 % pacijenata sa sepsom, koji zahtijevaju tretman na odjelima za intenzivno liječenje, razvilo sepsu izvan bolnica. Procjenuje se da u Europskoj uniji, pa tako i kod nas liječenje i zdravstvena skrb za bolesnika oboljelog od sepse stoji oko 25.000 eura. S obzirom na veliku smrtnost trošak sepse je nemjerljiv.

Sepsa se često prekasno otkrije jer su klinički simptomi, kao što je povećana tjelesna temperatura, povećanje otkucaja srca ili frekvencije disanja te laboratorijski nalazi (broj bijelih krvnih zrnaca) koji se trenutno koriste za dijagnozu, zajednički za brojne druge sindrome i simptome. Simptomi i znakovi u djece mogu biti suptilni praktički nevidljivi, a zatim brzo nastupajući sa smrtnim ishodom.

Jedan od važnijih postupaka u suzbijanju sepse jest prevencija, podizanje svijesti, čista voda, higijena ruku, prevencija intrahospitalnih infekcija, siguran porod i cijepljenje jer zasigurno mogu prevenirati razvoj infekcija i nastanak sepse.