Virus hepatitisa A se prenosi fekalno oralnim putem, odnosno konzumiranjem kontaminirane vode ili hrane prljavim rukama ili stolicom zaražene osobe, ili bliskim kontaktom s osobom koja ima infekciju. No može se prenijeti i spolnim putem, tijekom oralno-genitalnog spolnog odnosa, analno-oralnog kontakta ili indirektno putem predmeta ili prstiju koji se koriste tijekom analno-oralnog odnosa s osobom koja je zaražena virusom hepatitisa A. Rjeđe se prenosi krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora. Infekcija se može brzo proširiti među bliskim kontaktima (kućnim, spolnim ili kontaktima u kolektivima).

U 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća bilježili smo u našoj zemlji od 5 do 14 tisuća oboljelih od hepatitisa A godišnje, dok u posljednjih deset godina imamo manje od 5 do 15 oboljelih godišnje, koji su većinom importirani slučajevi među putnicima. S obzirom na dob, najveći broj prijava u razdoblju 2014. - 2017. bilježi se u adolescentnoj i odrasloj dobi (od 20 do 50 godina). Toj povoljnoj epidemiološkojh situaciji doprinijeli su poboljšani higijenski uvjeta života i uspješne preventivne mjere osobne i komunalne higijene.

U današnje vrijeme, uz sporadične  slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju epidemije. Primjerice posljednji povećani broj prijava bio je 2017. (47 slučajeva) i 2018. (97 slučajeva) godine u Hrvatskoj, kao rezultat međunarodne epidemije hepatitisa A u kojoj se prijenos infekcije značajnim dijelom odvijao spolnim putem, među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U posljednjim desetljećima u nekoliko europskih zemalja zabilježene su epidemije hepatitisa A u MSM populaciji.

Sada je aktualna epidemija hepatitisa A koja je započela krajem prosinca 2021. godine i koja još uvijek traje. U toj epidemiji se, kao i 2018. dio oboljelih zarazio spolnim putem.

Od početka 2022. godine u Hrvatskoj se bilježi veći broj oboljelih od hepatitisa A. Do 6. svibnja 2022. Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prijavljene su 103 oboljele osobe s datumom oboljenja u ovoj godini (3 oboljela su zabilježena u prosincu 2021.). Najveći broj oboljelih osoba prijavljen je iz dvije županije: Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok se iz nekoliko drugih županija bilježe sporadični slučajevi. Oboljeli se vežu za nekoliko manjih epidemija (npr. grupiranje u obitelji, te među učenicima i osobljem srednjih škola).

S obzirom na to da bolest ima dugu inkubaciju, a osobe mogu biti zarazne 1 - 2 tjedna prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti, za očekivati je da će se novi slučajevi bilježiti sljedećih dana i tjedana.

Prevencija

Glavne preventivne mjere su, s obzirom na puteve prijenosa, osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja. Za smanjenje rizika prijenosa spolnim putem savjetuje se odgovorno spolno ponašanje, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite kako bi se smanjila fekalno-oralna izloženost. Za izložene kontakte oboljelih preporučuje se postekspozicijska zaštita cijepljenjem. Može se kod kontakata primijeniti i imunoglobulin, neki ga preporučuju starijim osobama i osobama s kroničnim jetrenim bolestima (no to ne radimo u praksi; nemamo specifični imunoglobulin, a i do sada smo sve epidemije zaustavili cijepljenjem i pojačanim higijenskim mjerama). Cjepivo protiv hepatitisa A u Hrvatskoj se nabavlja u manjim količinama, za potrebe putničke medicine (cijepljenje putnika) i postekspozicijske zaštite kontakata oboljelih sukladno Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva.

Tatjana Nemeth Blažić