Incidencija hepatitisa A u našoj zemlji, slično ostalim razvijenim zemljama, niska je zahvaljujući poboljšanju socioekonomskog standarda i higijenskih uvjeta. U razvijenim zemljama svijeta posljednje desetljeće opisane su epidemije hepatitisa A vezane uz „novi”, spolni put prijenosa, poglavito u MSM populaciji (engl. Men Sex Men; MSM) i u osoba s drugim spolno prenosivim infekcijama. Budući da u razvijenim zemljama od hepatitisa A češće obolijevaju osobe odrasle dobi, učestalost komplikacija veća je u odnosu na nerazvijene zemlje gdje je hepatitis A bolest dječje dobi, što je poznato kao „paradoksalni rizik”.

Svrha je ovog rada opisati epidemiološke osobitosti i kliničku sliku bolesnika s hepatitisom A u proteklom dvanaestogodišnjem razdoblju.

Ispitanici i metode: Istraživanjem je obuhvaćen 21 bolesnik s hepatitisom A liječen u Klinici za infektivne bolesti Kliničkog bolničkog centra Rijeka u razdoblju od 2010. do 2021. godine.

Rezultati: Najveći dio oboljelih osoba bio je srednje životne dobi (40 - 49 godina). U razdoblju do 2010. do 2016. godine liječen je 0 - 1 bolesnik s hepatitisom A godišnje, dok je 2017. i 2018. godine liječeno 16 bolesnika i 2019. dva bolesnika. Godine 2020. i 2021., u vrijeme epidemije COVID-19, nismo liječili oboljele od hepatitisa A. Većinu oboljelih činili su muškarci. Uz fekooralni put prijenosa glavni put prijenosa infekcije bio je spolni put u MSM populaciji. Tijek bolesti bio je blag.

Zaključci: Epidemiološke značajke bolesnika s hepatitisom A obuhvaćenih studijom zrcale nove epidemiološke trendove hepatitisa A u razvijenim europskim zemljama - s najvećim brojem oboljelih u odrasloj dobi i „novim”, spolnim putem prijenosa infekcije.

Valentina Ferenčić, Irena Slavuljica