Ovo Izvješće pepoznaje debljinu kao kompleksnu multifaktorsku bolest definiranu prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva koja je povezana s povećanim rizikom za nastanak mnogih kroničnih nezaraznih bolesti (KNB). Prekomjerna tjelesna masa i debljina pogađaju gotovo 60% odraslih i skoro jedno od troje djece (29% dječaka i 27% djevojčica) u europskoj regiji SZO-a. Nedavne procjene pokazuju da su prekomjerna tjelesna masa i debljina četvrti najčešći čimbenik rizika za razvoj KNB-a u europskoj regiji SZO-a, nakon visokog krvnog tlaka, nepravilne prehrane i pušenja. Također su vodeći čimbenik rizika za invaliditet, uzrokujući 7% od ukupno godina života s invaliditetom, a debljina je povezana i s većim morbiditetom i mortalitetom od COVID-19.

Izvješće se usredotočuje na upravljanje debljinom tijekom cijelog životnog vijeka i utjecajem na okruženja koja potiču debljinu. Također, stavlja fokus na digitalne audiovizualne komercijalne komunkacije usmjerene djeci te utjecaj pandemije COVID-19 na prevalenciju debljine.

Istvješće ističe da je, kako bi se spriječio razvoj debljine, neophodna suradnja među državama članicama europske regije SZO-a, njihovih javnih politika te provedba niza akcija na razini populacije.

Jedan od primjera važnosti školskih izgrađenih okruženja koji se navodi u Izvješću je i Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece, jedna od aktivnosti koje se provode unutar projekta Živjeti zdravo.

Konačno, Izvješće upozorava kako je rješavanje problema debljine ključno za postizanje Globalnih ciljeva održivog razvoja UN-a i prioritet je u Europskom programu rada 2020. – 2025.: „Zajedničkim djelovanjem do boljeg zdravlja u Europi“.