Probir na oštećenje sluha u predškolskoj/školskoj dobi
27.01.2022.
U Europskoj uniji je u tijeku EUscreen vision&hearing projekt, u kojem sudjeluje i Hrvatska. Cilj projekta je usporediti probir na oštećenje vida i sluha u svim zemljama Europske unije i izraditi priručnik. Rana detekcija oštećenja sluha, putem probira, dovodi do povoljnih ishoda liječenja i rehabilitacije.
Komunikativne vještine u ranoj dječjoj dobi presudne su za zdravlje, edukaciju, odabir zanimanja i kvalitetu života. Pretpostavka za njihov razvoj je uredan sluh. Rana detekcija oštećenja sluha, putem probira, dovodi do povoljnih ishoda liječenja i rehabilitacije. U Europskoj uniji je u tijeku EUscreen vision&hearing projekt, u kojem sudjeluje i Hrvatska. Cilj studije je usporediti probir na oštećenje vida i sluha u svim zemljama Europske unije i izraditi priručnik, u kojem će se predložiti učinkoviti model, poštujući specifičnosti svake zemlje. U Hrvatskoj je, među prvima u Europi, 2002. godine započeo sveobuhvatni probir novorođenčadi na oštećenje sluha (SPNOS), koji se od 2005. godine provodi u svim rodilištima po istom protokolu, a koji nam omogućuje rano otkrivanje prirođenih i perinatalnih oštećenja. Prevalencija oštećenja sluha kod djece raste s dobi, te djeca s progresivnim, stečenim i oštećenjima s kasnijim početkom, ako nisu prepoznata, ulaze u obrazovni sustav s ozbiljnim deficitom. On se može manifestirati u jezičnim poremećajima, otežanom usvajanju čitanja i pisanja, poremećajima socio-emocionalnog razvoja, problemima u pažnji i ponašanju. Za sada u Hrvatskoj nije na nacionalnoj razini organiziran sveobuhvatni probir u predškolskoj dobi, već se provodi u 6. ili 7. razredu osnovne škole, prije opredjeljenja za odabir profesije. Preporučuje se poboljšanje postojećeg modela uvođenjem probira na oštećenje sluha prije početka obrazovanja, neposredno prije upisa u školu ili tijekom prvog razreda, “screening” tonskom audiometrijom od strane timova školske medicine. Predlaže se način izrade postupnika za provođenje probira, koji će uključiti i stvaranje baze podataka i način praćenja rezultata.
D. Mateša-Anić , M. Velepič , S. Kresina, D. Maržić , T. Šepić , K. Radobuljac , N. Ćuš