Na stručnom skupu sudjelovao je državni tajnik ministarstva zdravstva Željko Plazonić.

"Iako se trenutno cijeli svije suočava s pandemijom koronavirusa, koji je zahvatio više od 6 milijuna ljudi, ne možemo izostaviti napredak koji smo postigli u borbi protiv bolesti jetre, posebice virusnog hepatitisa", naglasio je prim. Plazonić te istaknuo kako je virusni hepatitis važan javnozdravstveni problem u Europi, koji svake godine oduzima živote 168500 osoba.

Većina tih smrti uzrokovana je netretiranim kroničnim hepatitisima, što rezultira cirozom i rakom jetre. Danas se smatra da su kronične virusne hepatitisne infekcije odgovorne za oko dvije trećine svih slučajeva raka jetre - najčešćeg karcinoma u mnogim dijelovima svijeta.

"Kao i druge države članice, Hrvatska kontinuirano provodi aktivnosti u borbi protiv ove infekcije. Svoju ulogu na nacionalnoj razini usmjerili smo prema aktivnostima i ciljevima koji će zasigurno doprinijeti pozitivnim promjenama i na međunarodnoj razini. S ponosom možemo reći da se naše aktivnosti provode i u partnerstvu s udrugom Hepatos", rekao je prim. Plazonić te nadodao kako samo zajedničkim radom u ovom području možemo postići daleko veće rezultate za dobrobit svih naših građana.

Održavanjem ovog skupa želi se podići svijest donositelja odluka, angažiranja pacijentskih organizacija kliničara i političara te jačanje hrvatskih zdravstvenih napora u prevenciji karcinoma jetre, tj. hepatocelularnog karcinoma (HCC), a u sklopu obilježavanja 20. godišnjice Društva.

Skup je održan u organizaciji Hrvatskog društva za bolesti jetre "Hepatos", a u suorganizaciji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Hrvatskog društva za internističku onkologiju, Hrvatskim onkološkim društvom, Referentnim centrom Ministarstva zdravstva za dijagnostiku i liječenje virusnog hepatitisa.

Sastanak je na jednom mjestu okupio eminentne govornike i ugledne međunarodne goste poput predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije, EASL Međunarodne zaklade za bolesti jetre, brojnih predstavnika Europskih udruženja pacijenata s bolestima jetre, Odbora za prevenciju virusnih hepatitisa, kao i goste iz šire regije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Cipar, Gruzija, Hrvatska, Kosovo, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Slovačka, Slovenija) te lokalne stručnjake, usko vezane uz područje liječenja bolesti jetre.

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije.

Virusni hepatitisi ne pogađaju određeno zemljopisno područje niti određene skupine ljudi. Trenutno 90% ljudi koji žive s hepatitisom B i 80% koji žive s hepatitisom C nisu svjesni svog statusa. Nepoznavanjem svog statusa mogu dovesti do stvarne mogućnosti razvoja fatalne bolesti jetre u nekom trenutku njihova životu ili nesvjesno prenositi infekciju drugima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj od kroničnog hepatitisa B i C boluje oko 40000 osoba. Hrvatska nije zemlja s velikom učestalošću hepatitisa B i C u općoj populaciji, no neke su skupine građana izložene većem riziku zaraze (osobe koje injektiraju droge, osobe koje često mijenjaju spolne partnere, osobe u penalnom sustavu).

Dok se smrtnost uzrokovana HIV, tuberkulozom i malarijom u svijetu smanjuje, smrtnost od virusnih hepatitisa se povećala za 22% od 2000. godine. Ukoliko se ne liječe Hepatitis B i C postupno mogu dovesti do ciroze i karcinoma jetre te preuranjene smrti. 85% potreba za transplantacijom jetre i 80% smrtnosti od karcinoma jetre uzrokovano je hepatitisima. Kronični virusni hepatitis C danas se uspješno može izliječiti u visokom postotku (95-98%) terapijom novim lijekovima koji su dostupni i u Hrvatskoj.

Najbrže rastuća bolest probavnog sustava je nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) koja nastaje kao posljedica ‘modernog načina života. Podaci iz statistika pokazuju kako ova kronična bolest jetre u zapadnom svijetu pogađa 34% opće populacije (25% odrasle populacije, a čak 10% djece), 55% osoba s dijabetesom tipa 2 te 75% pretilih ljudi, a sve učestalije pogađa i Hrvate. Smatra se da će za otprilike desetak godina zbog rastućeg broja ljudi s metaboličkim sindromom NAFLD biti vodeća indikacija za transplantaciju jetre zbog ciroze jetre i primarnog karcinoma jetre (hepatocelularnog karcinoma) koji nastaju kao posljedica NAFLD-a. Za sada nema podataka o tome koliko je hrvatskih građana zahvaćeno te koliko breme hrvatskom zdravstvu u budućnosti ova bolest može predstavljati.