Asimptomatska bakteriurija se često neopravdano liječi antibioticima
Marija Škrlec, mag. pharm
01.09.2019.
Hospitalizirani bolesnici s asimptomatskom bakteriurijom (ASB) su često neprimjereno liječeni antibioticima, a nije vjerojatno da će takva terapija poboljšati ishod liječenja te se čak može produljiti boravak u bolnici.
Istraživači su procijenili čimbenike rizika i ishode povezane s liječenjem ASB-a u retrospektivnoj studiji na 2733 hospitaliziranih odraslih s ASB-om.
Definirali ASB kao bakteriuriju bez ikakvih znakova ili simptoma koji udovoljavaju dijagnostičkim kriterijima za infekcije mokraćnog sustava (UTI) po smjernicama Društva za zarazne bolesti Amerike i definiciji Nacionalne zdravstvene zaštite.
Konkretno, pacijenti nisu smjeli imati jedan od sljedećih dokumentiranih simptoma: dizuriju, urinarnu učestalost/hitnost, suprapubičnu bol, povišenu temperaturu (≥38 stupnjeva C), kostovertebralnu bol/osjetljivost, hematuriju ni autonomnu disrefleksiju ili povećanu spastičnost (kod pacijenata s ozljedama leđne moždine).
Ukupno je 2259 (83%) bolesnika primalo antibiotsku terapiju prosječnog trajanja od sedam dana.
Čimbenici koji su značajno povezani s antibiotskom terapijom za ASB uključivali su stariju dob, demenciju, promijenjen mentalni status, urinarnu inkontinenciju, leukocitozu (broj bijelih krvnih stanica >10.000/uL), pozitivnu analizu mokraće (prisutnost leukocitne esteraze ili nitrita, ili >5 leukocita po vidnom polju) i kulturu urina s brojem bakterijskih kolonija >100.000 CFU-a po vidnom polju.
Najjači faktor povezan s liječenjem ASB bila je analiza promjena u urinu koje su vjerojatno pogrešno tumačenje dijagnostičkih kriterija UTI-ja. Kliničari ne bi trebali pretpostaviti da su leukociti u urinu ili nitriti, u nedostatku urinarnih simptoma, dijagnostički za UTI.
Ovim istraživanjem nije utvrđena prednost liječenja, ali je ustanovljena povezanost s 37%-nim dužim trajanjem hospitalizacije.
