Cilj Istražiti doprinos odabranih tipova znanstvenih radova h-indeksu znanstvenika u medicini.

Postupci S platforme Web of Science prikupili smo podatke o članovima 26 znanstvenih medicinskih društava (13 europskih, 13 sjevernoameričkih) povezanih s 13 medicinskih specijalizacija. Uključeni članovi bili su predsjednici društava (n = 26), predsjednici nasumično odabranih odbora (n = 52) i nasumično odabrani članovi tih odbora (n = 52). Publikacije koje pridonose h-indeksu kategorizirane su kao znanstveni članci, pregledni radovi, smjernice, meta-analize te ostali publicirani radovi.

Rezultati Analizirali smo 3259 radova 129 znanstvenika. Medijan h-indeksa bio je 19,5. Medijan doprinosa znanstvenih članaka h-indeksu bio je 84,4%. Znanstvenici u višoj tercili h-indeksa (≥28,5) imali su veći udio znanstvenih članaka koji doprinose h-indeksu nego oni u nižoj tercili h-indeksa (≤12,5) (medijan 87,3% [1.-3. kvartila: 80,0%-93,1%] nasuprot 80,0% [50,0%-88,9%], P = 0,015). Sličnu razliku primijetili smo i kad su u pitanju smjernice (1,1% [0%-3,7%] nasuprot 0% [0%-0%], P = 0,007).

Zaključak H-indeksu u medicini najviše doprinose izvorni znanstveni radovi. Iako h-indeksu doprinose i smjernice, njihov utjecaj je slab. Potrebno je također utvrditi doprinos randomiziranih kontroliranih pokusa h-indeksu u medicini.