Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj 2017. godine nastradalo 965 djece u dobi do 13 godina.

Poginulo je osmero, a ozlijeđeno 957 djece.

Njih 618 (64%) stradalo je u svojstvu putnika, 242 (25,1%) kao pješaci, a 105 (10,9%) kao vozači.

Od osmero poginule djece petero je smrtno stradalo u svojstvu putnika, dvoje u svojstvu pješaka, a jedno dijete u svojstvu vozača.

U posljednjih se 20 godina bilježi trend smanjenja smrtnosti djece od prometnih nesreća, no povećava se udio djece stradale u prometu u svojstvu suputnika u vozilu.

U ovom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji.

Prema izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 92/14), djeca do 135 cm visine trebaju biti smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici ili postolju pričvršćenom posebnim kopčama ili pojasom.

Djeca visine od 135 do 150 cm smiju se prevoziti tako da su pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe, ali samo na stražnjem sjedalu.

Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.

Procjenjuje se kako svaki dan od posljedica prometnih nesreća u svijetu smrtno strada 500 djece.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je objavila kako se prometne nesreće nalaze među prva četiri uzroka smrtnosti u djece u dobi od 5 do 17 godina.

Najviše su stope smrtnosti zbog prometnih nesreća u slabo i srednje razvijenim državama svijeta.

U prometnim nesrećama u svijetu djeca najviše stradaju kao pješaci (38%), zatim kao putnici/vozači u osobnim vozilima (36%), motociklisti (14%), biciklisti (6%) te u svojstvu ostalih sudionika u prometu (7%).