U otvorenom pismu koje je Hrvatska liječnička komora uputila zastupnicima u Hrvatskom saboru HLK ističe kako ova obveza koju MUP nameće liječnicima nije rješenje niti za jedan od „četiri glavne ubojice u prometu“ tj. brzinu, alkohol, mobitel i nekorištenje sigurnosnog pojasa, a što je MUP sam definirao kao ključne uzroke visoke smrtnosti u prometu.

Komora u pismu nadalje ističe kako se, prema podacima MUP-a (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2020., MUP RH, str.55), od skoro 700 tisuća prometnih prekršaja evidentiranih u 2020. godini u samo 0,02% prekršaja (147 prekršaja) radilo o upravljanju vozilom pod utjecajem droga ili lijekova. Upravo propisivanje tj. korištenje određenih lijekova trebalo bi biti jedan od elemenata zbog kojih bi liječnici morali prijavljivati MUP-u pacijente koji automatski privremeno ostaju bez mogućnosti upravljanja motornim vozilima. Za Hrvatsku ne postoje javni podaci o postotku nesreća kojima je uzrok promijenjeno zdravstveno stanje.

MUP mjesecima ignorira i odbija sve primjedbe liječničkih strukovnih organizacija, a rezultat toga je da je Vlada u Sabor u drugo čitanje uputila prijedlog zakona koji i dalje sadrži tu obvezu liječnika, kao i njihovu prekršajnu odgovornost u slučaju da to ne učine.

Dapače, ovo zakonsko rješenje protivno je Vladinom strateškom dokumentu “Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa 2021. – 2030.“ usvojenom u srpnju 2021. godine. Nacionalni program je izvanredne liječničke preglede i edukaciju vozača recidivista u vožnji pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova odredio kao zakonske mjere za smanjenje broja teških prometnih nesreća pod utjecajem alkohola i/ili droga ili lijekova.

MUP svoju odgovornost za neuspjeh u smanjivanju crnih brojki poginulih (297 u 2019. godini) i teško ozlijeđenih (2.492 u 2019. godini) u prometnim nesrećama, pokušava umanjiti nametanjem iznimno štetne, a po sigurnost prometa neučinkovite i beskorisne obveze liječnika da prijavljuju pacijente.

Provedba ovakvog zakona sustavno bi opasno narušila odnos povjerenja između liječnika i njihovih pacijenata. Primjenom zakona liječnici bi postali izloženi prekršajnom postupku ako ne postupe po zakonu, dok bi potencijalno provođenjem zakona kršili institut liječničke tajne i bili izloženi povećanoj stopi verbalnog ili fizičkog nasilja nezadovoljnih pacijenata. Ovakav konačni prijedlog zakona stvara pravnu nesigurnost u kojoj svaki liječnik može prekršajno odgovarati za odluku o pacijentu, a ujedno otvara i mogućnost osiguravateljskim kućama da tuže liječnike i od njih traže nadoknadu štete.

Umjesto beskorisnog i štetnog inzistiranja MUP-a na ovom prijedlogu, HLK predlaže uvođenje redovnih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama vozača, te strožu primjenu zakona i intenzivnije kontrole na cestama kao i intenzivne edukativne kampanje o opasnostima prebrze vožnje, vožnje bez pojasa, s mobitelom ili pod utjecajem alkohola. Pored toga, u otvorenom pismu HLK predlaže da Hrvatska uvede tzv. DRUID klasifikaciju lijekova koja postoji u Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Francuskoj i Španjolskoj tj. da uvede označavanje lijekova bojama (tzv. semafor) koje pacijentima jasno govore kakav je utjecaj lijeka na sposobnost vožnje.

Ako Sabor izglasa ovakav zakon s obvezom liječnika da prijavljuju svaku pa i privremenu promjenu zdravstvenog stanja i s njihovom prekršajnom odgovornošću, Hrvatska liječnička komora zatražit će preispitivanje ustavnosti zakona na Ustavnom sudu, stoji u zaključku otvorenog pisma HLK-a zastupnicima u Hrvatskom saboru.