x
x

Neuropatija kao posljedica meningoencefalitisa uzrokovanog virusom Zapadnog Nila

  14.05.2015.

Iako je rijetka u našem području, za svakog liječnika obiteljske medicine važno je poznavati kliničku sliku, epidemiološke podatke te moguće komplikacije infekcije virusom Zapadnog Nila.

Neuropatija kao posljedica meningoencefalitisa uzrokovanog virusom Zapadnog Nila

Procjenjuje se da jedna od pet osoba inficiranih virusom Zapadnog Nila, koji prenose zaraženi komarci, razvija febrilnu bolest, a jedna od 150 inficiranih kliničku sliku meningitisa ili encefalitisa. Na temelju nekoliko rijetkih slučajeva ustanovljena je povezanost infekcije virusom Zapadnog Nila i neuromuskularnih komplikacija kao što su akutna flakcidna paraliza, Guillain-Barréov sindrom, motorička aksonopatija ili aksonalna polineuropatija. Epidemiološki podatci pokazuju da se povećan broj oboljelih javlja kroz određeni dio godine; od kolovoza do sredine listopada, a u Hrvatskoj su od listopada 2013. registrirana 24 bolesnika sa sumnjom na infekciju. Posebno su ugrožene osobe muškog spola starije od 50 godina s oslabljenim imunološkim statusom.

Prikaz slučaja: S. M., 79-godišnji muškarac s prethodno dijagnosticiranom hipertenzijom, hiperlipidemijom, dijabetesom te preboljenim infarktom miokarda hospitaliziran je (u kolovozu 2013.) na Klinici za infektivne bolesti pod dijagnozom akutnog meningoencefalitisa etiologije virusa Zapadnog Nila (A92.3). Mjesec dana nakon hospitalizacije pacijent razvija bolove u leđima i nozi. Nakon nekoliko dana javlja se u ambulantu obiteljske medicine žaleći se na jake probadajuće bolove u desnoj nozi koji ne prolaze na terapiju ibuprofenom.

Iz statusa: urednih dubokih mišićnih refleksa, oslabljenih perifernih pulsacija (a. tibialis posterior i a. dorsalis) te obostrano negativnog Lasegueova znaka s čime je kao uzrok isključena lumboishialgija. S obzirom na popratne kronične bolesti postavlja se diferencijalno dijagnostički sumnja na okluzivnu arterijsku bolest i upućuje pacijenta na dopler krvnih žila. S obzirom na jačinu boli, preboljeni meningoencefalitis etiologije virusa Zapadnog Nila te izostanak odgovora na propisanu terapiju tramadolom, liječnik obiteljske medicine postavlja sumnju na neuropatiju kao komplikaciju osnovne bolesti i započinje terapiju duloksetinom na koju pacijent reagira prestankom bolova.

Zaključak: Premda je opisana prezentacija infekcije virusom Zapadnog Nila rijetka, važno je za svakog liječnika obiteljske medicine poznavanje kliničke slike, epidemioloških podataka te rijetkih komplikacija bolesti. 

Una Smailović, Ivančica Peček