Novija postignuća u molekularnoj genetici astrocitoma
12.05.2018.
Nastanak i razvoj tumora uzrokuje neispravno odvijanje brojnih vitalnih staničnih molekularnih procesa kao što su stanični rast, diferencijacija, apoptoza, popravak DNA, stanična pokretljivost, angiogeneza, imunološki sustav. Mutacije gena za molekularne sudionike navedenih procesa u podlozi su ovih odstupanja.
Genetika ili bolje rečeno genomika tumora mozga danas je jedno od medicinskih područja koje se najviše istražuje, te su skupljena brojna saznanja koja daju nadu za razvoj molekularnih metoda liječenja.
Astrocitomi čine većinu intrakranijskih tumora i vrlo su heterogena skupina, te se razlikuju po morfološkim obilježjima, potencijalu rasta, sklonosti progresiji i kliničkom tijeku bolesti. Poremećaji puteva prijenosa staničnih signala odgovorni su za njihov razvoj, a noviji znanstveni radovi pogotovo oni koji donose rezultate sistemske biologije često zbir opaženih genetičkih promjena zovu krajolikom pojedinog tipa tumora.
Biološki relevantne promjene otkrivene su u tri ključna signalna puta, p53, Rb i put receptor tirozin kinase/Ras/fosfoinositid 3-kinaza (RTK/RAS/PI(3)K). Stoga je na osnovu genskog profila istraživačka mreža The Cancer Genome Atlas (TCGA) klasificirala glioblastome na proneuralni, neuralni, klasični i mezenhimski podtip. Treba također reći da i signalni put Wnt, čijim se istraživanjem bavi naša grupa sa Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, a u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanosti, igra bitnu ulogu u nastanku i progresiji astrocitnih tumora mozga čovjeka.
Rezultati naših studija pokazali su povezanost povišene ekspresije čimbenika transkripcije TCF1 i LEF1 sa stupnjem uznapredovalosti astrocitoma. Također je pokazano da isti uzorci imaju izgubljene negativne regulatore signalnog puta APC i AXIN1, dok je onkogen beta-katenin prekomjerno izražen i često premješten u jezgru, što upućuje na transkripcijsku aktivaciju puta Wnt. Povrh toga, otkrili smo da su promjene strukture i izraženosti 3 gena iz obitelji Dishevelled u korelaciji s fenotipskim promjenama tumorskih stanica. Posebice je interesantan DVL3 koji je pokazao značajnu pozitivnu korelaciju sa stupnjem malignosti astrocitoma.
Potreba za boljim razumijevanjem molekularne genetike astrocitoma još uvijek je gorući problem, a rezultati ovih studija nude potencijalne dijagnostičke biljege i nove molekularne mete liječenja.
Prof. dr. sc. Nives Pećina-Šlaus
Laboratorij za neuroonkologiju, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zavod za biologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu