Cilj Hrvatskog dana osviještenosti o debljini je istaknuti uzroke i posljedice debljine kao i važnost prevencije debljine, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća.

Gotovo polovica europske populacije je pretila ili prekomjerno teška, što uzrokuje brojne zdravstvene posljedice.

Procjenjuje se da je 8% zdravstvenih troškova u Europi povezano s debljinom, dok je u Hrvatskoj 60% odraslih osoba prekomjerno teško ili pretilo.

Također, debljina u djetinjstvu uzrokuje i dugoročne posljedice u smislu predispozicije za debljinu u odrasloj dobi i povećani rizik razvoja kroničnih nezarazne bolesti.

Primjerice, među prva četiri najučestalija poremećaja registrirana na sistematskim pregledima u petim i osmim razredima osnovnih škola je nepravilno (abnormalno) držanje uzrokovano nedostatkom kretanja, ali često i prekomjernom težinom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015./2016., povećana tjelesna težina registrirana je kod 12,85% učenika u osnovnoj školi, kod 12,85% učenika u srednjoj školi te kod 16,21% studenata.

Pretilost je utvrđena kod 17,74% osnovnoškolaca, 12,87% srednjoškolaca i 5,54% studenata.

Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u gradu Zagrebu, u petom razredu osnovne škole 16,7% dječaka i 16,1% djevojčica imalo je povećanu tjelesnu težinu, a 11,4% dječaka te 10,5 % djevojčica je u toj dobi pretilo.

U osmom razredu osnovne škole 12,4% dječaka i 14,6% djevojčica prekomjerno je teško, a 11,6% dječaka i 12% djevojčica je pretilo.

Bolesti koje su u populaciji najučestalije te uzrokuju najveći broj invaliditeta i smrti, u svojoj podlozi kao rizični čimbenik imaju debljinu.

To su srčanožilne bolesti, dijabetes, povišeni krvni tlak, endokrine bolesti, bolesti mišićno-koštanog sustava i pojedini karcinomi.