Osim dobrobiti za zdravlje djeteta, dojenje pokazuje pozitivne učinke i na zdravlje majke te doprinosi manjoj učestalosti raka dojki i jajnika, šećerne bolesti i visokog tlaka. Dojenje je i „zelena opcija“ jer je izračunato da emisije CO2 koji nastaju tijekom procesa proizvodnje nadomjestaka za majčino mlijeko značajno doprinose „učinku staklenika“. Dojenje ne ostavlja trag na okoliš, a majčino mlijeko je uvijek dostupno i zdravo. Svjetski savez za podršku dojenju svake godine povodom Svjetskog tjedna dojenja objavi ciljeve i aktivnosti koji se trebaju provesti radi promocije i zaštite dojenja. 

Majčino mlijeko osigurava uravnoteženi odnos hranjivih sastojaka za optimalni rast i razvoj djeteta, ima jedinstvenu sposobnost zaštite od infekcija i smanjuje rizik od razvoja alergija. Dojenje u svakom trenutku osigurava automatsku adaptaciju potrebama djeteta i učvršćuje psihološke i afektivne učinke na majku i dijete. Dojenje putem dodira koža - koža, kontakta pogledom i drugim osjetima utjelovljuje prisan međuodnos majke i djeteta. Ta čvrsta veza ima trajnu vrijednost jer u tom okruženju počinje prvo učenje i razvoj osjećaja sigurnosti i samopoštovanja. Uz to, ta je veza za dijete najraniji model prisnoga ljudskog odnosa - odnos koji se počinje stvarati između majke i djeteta nakon porođaja jest jedinstven. U idealnom slučaju majka i njezino novorođenče nauče usklađivati svoje ponašanje, svatko odgovara onom drugom na zadovoljavajući način i time obogaćuje odnos. Ali se to ne događa preko noći. Zajedno sa srećom, oduševljenjem i ispunjenjem koje majčinstvo nosi, u toj novoj ulozi postoji i mnogo sumnji i nesigurnosti koje su često povezane s hranjenjem djeteta. Stav žene o dojenju formira se prije i za vrijeme trudnoće stoga je razdoblje trudnoće izuzetno važno za promicanje dojenja i edukaciju trudnica. Posebnu pozornost treba posvetiti prenatalnoj edukaciji i trudničkim tečajevima. Ujedno je potrebno osnaživanje cijele obitelji te stvaranje pozitivnih uvjeta u okruženju u kojem majke mogu nesmetano dojiti. Dojenje se primarno ostvaruje kroz dijadu majka – dijete, ali svoju punu dimenziju dobiva tek uz podršku svih – očeva, partnera, obitelji, radnog mjesta i čitave zajednice. Očevi mogu puno naučiti o dojenju, biti emocionalna i „praktična“ podrška, podijeliti odgovornosti i uloge u kućanstvu i u odnosu s djetetom. Stoga je potrebno naglasak staviti na što veće sudjelovanje očeva te zajedničko učenje roditeljskih vještina koje će biti podrška majci i djetetu, osobito tijekom uspostave i trajanja duljine dojenja.

Prioriteti javnog zdravstva u Europi i svijetu jesu zaštita, promicanje i potpora dojenja. Niske stope i rani prestanak dojenja imaju velike negativne zdravstvene i društvene posljedice za djecu, žene, okoliš, a uz to rezultiraju većim troškovima za zdravstvenu njegu i povećavaju nejednakosti u zdravlju. Zaštita dojenja odnosi se na zakonsku zaštitu koja omogućuje majkama da doje svoju djecu isključivo do šest mjeseci starosti, ali i da nastave s dojenjem nakon toga. Promicanje uvelike ovisi o provođenju nacionalne politike dojenja i preporuka na svim razinama sustava zdravstvenih i društvenih usluga i to tako da se dojenje smatra normom. Učinkovita potpora na individualnoj razini podrazumijeva da sve žene imaju pristup službama za pomoć dojenju, bilo da je riječ o podršci koju pružaju zdravstveni djelatnici, bilo da je riječ o savjetovalištima, udrugama, forumima za majke i drugo.

Više informacija o dojenju tijekom pandemije COVID-19:

https://www.unicef.org/croatia/izvjesca/cesto-postavljana-pitanja-dojenje-i-covid-19-za-zdravstvene-radnike

https://www.unicef.org/croatia/izvjesca/covid-19-koronavirus-i-dojenje-preporuke-za-zdravstvene-djelatnike

http://www.stampar.hr/hr/covid-19-preporuke-unicef