Otpad iz medicinske ustanove i u malim količinama izaziva štetan utjecaj sa zdravstvenim i ekološkim posljedicama. Stoga se sakuplja na propisani način, obrađuje i pohranjuje na način da se sačuva okoliš od zagađenja. Radna sposobnost zaposlenika na poslovima termičke obrade infektivnog otpada ovisi o nizu čimbenika (opasnostima, štetnostima i naporima). Na njih utječu i psihofizičko stanje zaposlenika, te radno okruženje (mikroklima, mikrobiološka čistoća zraka) i zahtjevi radnoga mjesta.

Cilj ovoga istraživanja bio je pratiti prisutnost odabranih mikrobioloških pokazatelja u autoklaviranom otpadu. Provedeno je i istraživanje o zdravstvenom stanju zaposlenika koji rade na obradi medicinskoga otpada. U ovome istraživanju radili su se brisevi autoklaviranog otpada, a prikupljeni uzorci su se obrađivali u mikrobiološkom laboratoriju metodama nadzora higijene i to sukladno propisanim normama.

Nakon inkubacije i brojenja izraslih kolonija na mikrobiološkim podlogama, identificirano je više rodova bakterija i gljiva. Nisu dokazane Gram-negativne bakterije, a najčešće su zastupljene bile Gram-pozitvne bakterije Bacillus spp., te rodovi gljiva Aspergillus spp. i Penicillium spp.

Temeljem provedenoga istraživanja može se zaključiti da se infektivni otpad obrađuje u skladu s Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom. U većini obrađenih uzoraka nisu izolirani mikroorganizmi, a u ostatku analiziranih uzoraka bilo je bakterija i gljiva koje su pokazatelji njihove sporogene prisutnosti u zraku unutar radnih prostorija medicinske ustanove.

Anita Rakić, Katja Ćurin, Ivana Gjeldum