Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D
Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing.
17.10.2016.
Procjenjuje se da više od 1 milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D zbog čega se s pravom govori o “pandemiji“ hipovitaminoze D, te se razmatraju ozbiljne posljedice na javno zdravstvo.
Geografski položaj Republike Hrvatske, posebice kontinentalnog dijela zemlje, predstavlja čimbenik rizika za pojavu nedostatka vitamina D u populaciji. Cilj Smjernica za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D kod odraslih osoba je pružiti zdravstvenim djelatnicima jasan i jednostavan alat za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u zdravoj populaciji i kod različitih skupina bolesnika. Smjernice su nastale suradnjom kliničara različitih disciplina, koji se bave brojnim aspektima skrbi o bolesnicima u riziku od razvoja nedostatka vitamina D. Utemeljene su na dokazima, prema sustavu GRA DE (engl. Grading of Recommendations, Assessment, Development and Evaluation) koji uz snagu dokaza opisuje i razinu preporuke. Temeljni zaključci tih smjernica odnose se na preporučenu koncentraciju vitamina D u krvi ljudi, koja iznosi 75 nmol/L - 125 nmol/L, te na definiranje preporučenih preventivnih i terapijskih doza vitamina D za postizanje preporučenih koncentracija tog vitamina.
ZAKLJUČCI SMJERNICA ZA PREVENCIJU, PREPOZNAVANJE I TERAPIJU NEDOSTATKA VITAMINA D KOD ODRASLIH PREMA GRADE – SUSTAVU
|
Smjernica
|
Razina dokaza
|
Razina preporuke
|
|
Preporučene koncentracije 25-O H D u krvi ljudi su 75 nmol/L - 125 nmol/L.
Koncentracije koje upućuju na manjak (insuficijenciju) iznose ≤75 nmol/L, a vrijednosti koje upućuju na nedostatak (deficit) su <50 nmol/L.
Teški nedostatak javlja se kod vrijednosti <30 nmol/L.*
|
B
|
visoka
|
|
Ne preporučuje se određivanje koncentracije vitamina D u krvi zdravoj populaciji koja nije u riziku od nedostatka vitamina D. Kod rizičnih skupina preporučuje se određivanje koncentracije 25-OH D i po potrebi ponovljeno mjerenje tri mjeseca nakon uvođenja nadomjesne terapije.
|
B
|
visoka
|
|
Niske koncentracije vitamina D u krvi opažaju se kod raznih bolesti lokomotornog sustava, malapsorpcija različitih etiologija, autoimunosnih bolesti, akutnih i kroničnih bolesti bubrega i jetre, onkoloških, neuroloških, endokrinoloških i psihijatrijskih bolesti te kod primjene glukokortikoida, antiepileptika i diuretika.
|
C
|
visoka
|
|
Preventivna primjena vitamina D kod zdravih odraslih osoba vrši se u dozama od 600 IJ za odrasle osobe (18 - 70 godina) i 800 IJ za osobe starije dobi (>70 godina).
|
C
|
visoka
|
|
Preventivna primjena vitamina D za pacijente u riziku od nedostatka vitamina D vrši se u dozi od 1500-2000 IJ. Gornja granica dozvoljenog unosa iznosi 4000 IJ.
|
C
|
visoka
|
|
Terapijska primjena kod dokazanog nedostatka vitamina D podrazumijeva primjenu vitamina D u dozi od 6.000 IJ tijekom 8 tjedana i potom prelazak na dozu održavanja od 1.500-2.000 IJ.
|
C
|
visoka
|
|
Svim pacijentima koji započinju terapiju glukokortikoidima (u trajanju od 3 mjeseca i više) savjetuje se svakodnevni unos kalcija i vitamina D u sljedećim dozama: 1200- 1500 mg kalcija i 800-1000 IJ vitamina D.
|
C
|
visoka
|
|
Za žene u postmenopauzi s osteoporozom, preporučuje se primjena 800-2000 IJ vitamina D uz 1000-1200 mg kalcija (iz hrane i dodataka prehrani).
|
B
|
visoka
|
|
Klinička stanja kod kojih nadomjesna primjena vitamina D može biti korisna zbog izvanskeletnih učinaka su: autoimunosne bolesti, onkološke bolesti, multipla skleroza, dijabetes, hipertenzija, upalne bolesti crijeva, te kod osoba starije dobi zbog smanjenja rizika od padova.
|
C
|
visoka
|
*Napomena: iz praktičnih razloga na laboratorijskom nalazu naveden je samo podatak granične vrijednosti hipovitaminoze D, tj. referentni raspon 75-125 nmol/L
