Ljudi stariji od 50 godina imaju povećan rizik od nedostatka vitamina D i on raste s godinama. Novija istraživanja potvrđuju opravdanost primjene vitamina D kod starijih osoba, te se navode dobrobiti uzimanja tog vitamina kod kognitivnih funkcija, demencije, sarkopenije i u prevenciji padova.

Znanstvene studije dokazuju da dodatak vitamina D ima direktan učinak na jačanje mišića, dužinu hoda i da rezultira značajnom redukcijom padova i fraktura. Čak 33% starijih ljudi iskusilo je najmanje jedan pad godišnje, od čega je njih 6-7% imalo frakturu kostiju. Dodatak vitamina D je smanjio prijelome za 43% u odnosu na placebo skupinu.

Epidemiološke studije pokazuju da je nedostatak vitamina D povezan i s drugim oboljenjima kao što su rak prostate, dojke i kolona. Studije pokazuju da je smanjena koncentracija vitamina D potencijalno uključena u patogenezu demencije i Alzheimerove bolesti.

Vitamin D djeluje na gotovo sve stanice imunološkog sustava tako da smanjena koncentracija vitamina D povećava sklonost infekcijama i autoimunim bolestima. Dokazana je povezanost nedostatka vitamina D i više incidencije koronarne bolesti srca, te dijabetesa tipa 1 i 2.

Kod starijih osoba, potreban je poseban oprez zbog velikog broja lijekova koje koriste, jer istodobna primjena vitamina D s pripravcima koji sadržavaju velike količine kalcija ili s tiazidnim diureticima povećava opasnost od hiperkalcemije. Kolestiramin, kolestipol, neomicin i mineralna ulja, smanjuju apsorpciju vitamina D iz probavnog sustava. Antikonvulzivi (fenitoin, barbiturati) mogu smanjiti djelovanje vitamina D. Primjena vitamina D s antacidima koji sadržavaju magnezij može uzrokovati hipermagnezemiju.

Osobe smještene u domovima za starije i nemoćne uglavnom su nepokretne ili slabo pokretne te nisu svakodnevno izložene suncu što dodatno utječe na deficit tog vitamina. Zbog toga je potrebno upravo toj skupini ljudi posvetiti više pažnje. Dodatnom suplementacijom vitamina D mogli bismo značajno utjecati na zdravlje starijih ljudi.